Rate "divljaju" ne samo zbog "švicarca", već i zbog banaka

Svaka nova informacija o rastu tečaja švicarskog franka, uz koji je valutno vezano čak 40 posto stambenih kredita u Hrvatskoj, dužnike baca u očaj. Uz konstantno jačanje švicarske valute, posljednjih je godina znatno povećana i kamata, pa su rate kredita nekim korisnicima narasle i 50 posto. Jesu li i kamate baš morale toliko rasti i bi li hrvatske banke propale da im nisu stalno dodavale gas?

Mizerno spuštanje

U travnju 2006. godine Zagrebačka je banka imala kamatu na kredite u švicarskim francima 4,9 posto, PBZ 4,35 posto, Hypo 3,88 posto, Volksbanka 3,49 posto, Erste banka 4,99 posto, RBA 4,95, a Splitska 4,99 posto. Na akcijama su iznosile između tri i četiri posto. Na početku prošle godine u RBA kamate su iznosile od 5,20 do 6,95 posto, nakon čega su ih u kolovozu spustili na pet posto.

U Splitskoj banci danas za isti kredit kamata iznosi 5,99 posto, a najveća je bila 6,4 posto, u Erste banci lani su porasle u rasponu od 5,20 do 6,90 posto, a danas su u rasponu od pet do 6,65 posto. I ne, nisu ih spustili dovoljno.

– Činjenica je da je rizik zemlje u međuvremenu pao, a kamatne stope nisu ili su se spustile mizerno. Razlog je što banke primjenjuju solidarnu ekonomiju i nema prave konkurencije. Inače bi netko ponudio dugoročne kunske kredite ili srezao naknade koje su puno veće nego u EU – ističe Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Velike marže

Napominje i da stanovništvo nije sklono nevraćanju kredita pa je bankama mnogo važnije što rade s poduzećima kod kojih su pojedinačni iznosi kredita daleko veći. Njima omogućuju odgode, reprograme i prilagođavaju kamate.

– S valutnom klauzulom odobreno je više od 95 posto kredita, u ropstvu je jedna petina građana. U inozemstvu je taj omjer 50:50, ali je promjenjiva kamata redovito vezana uz EURIBOR ili neki drugi indeks, pa je transparentno zašto se i koliko povećava. No, ondje je i konkurentno bankarsko tržište – kaže M. Vizek.

Na nedostatak konkurencije osvrće se i makroekonomist Ljubo Jurčić koji ne odobrava oligopolističku poziciju banaka u Hrvatskoj. Kaže da maksimalno iskorištavaju situaciju koju im je omogućila politika.

– Ako je kredit u euru ili franku, to je svrha zaštite, a kamate bi trebale biti približno iste, jer predstavljaju cijenu novca uvećanu za rizik. Naše banke imaju velike profite, jer pored visokih kamata i valutne klauzule, imaju i velike marže – zaključio je Jurčić.