Savjetodavna služba: "Tropsko vrijeme" pogoduje bolestima varaždinskog zelja

Od posljednje upute Poljoprivredne savjetodavne službe proizvo?a?ima kupusnja?a koji iste proizvode sadnjom u zadnjoj dekadi mjeseca lipnja proteklo je 14 dana.

U spomenutom razdoblju nastavljamo bilježiti kišovito, sparno i toplo vremensko razdoblje.

Kiše koje su padale u drugoj polovici proteklog mjeseca (od 18.-31. srpnja o.g. u središnjem dijelu županije tih je dana izmjereno 81,8 mm) pogodne su za rast i razvoj kupusnja?a, pa na mnogim poljima po?inje stadij formiranja glavica, što je zna?ajno ranije nego prethodnih sezona.

U stadiju formiranja glavica kupusnja?e su vrlo osjetljive na napad razli?itih vrsta gusjenica!

Naime, u proizvodnji povrtnih krstašica ili kupusnja?a liš?e i glave tijekom ljetnog razdoblja naro?ito su napadnute od ve?eg broje štetnih organizama životinjskog podrijetla, me?u kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buha?i (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju još štete od poljskih glodavaca (npr. hr?ak, divlji zec i sli?no) i puževa!

Tako?er, zadnjih godina klima kontinentalnog podru?ja naše zemlje sve više tijekom ljeta poprima neka "tropska" obilježja (nesnosne vru?ine i sparine), a kao posljedica toga pojavljuju se i "novije" kategorije vrste biljnih nametnika koje su u ranijim godinama opisivani samo kao povremeni štetnici. Jedan od takvih nametnika koji posljednjih 5-6 sezona pri?injava sve ve?e ekonomske štete u proizvodnji nadaleko poznatog varaždinskog zelja, a zahtijeva poseban pristup u kemijskom suzbijanju, je kupusni štitasti moljac ili "bijela mušica" (Aleyrodes proletella).

U našoj zemlji trenutno nema registriranog kemijskog sredstva za suzbijanje ovog štetnika. Ali, u prvim mjerama folijarnog tretiranja dobar postrani u?inak na ovog nametnika može se o?ekivati primjenom insekticida Chess WG (registriran u crvenom i bijelom kupusu, te kelju protiv lisnih uši u koli?ini 0,4 kg/ha, uz propisanu karencu samo 7 dana)!

"Bijelu mušicu kupušnja?a" potrebno je suzbijati barem 3x tijekom mjeseca srpnja ili po?etkom kolovoza s prosje?nim razmacima aplikacije 8-10 dana!

Insekticide primijeniti u doba dana kada p?ele ne lete, npr. u kasnim ve?ernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama! Kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim koli?inama.

Hibridi kupusnja?a i lokalna sorta varaždinsko zelje tijekom druge polovice ljeta su ?esto napadnuti i razli?itim uzro?nicima bolesti, me?u kojima dominiraju više vrsta pjegavosti liš?a (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)!

Tome naro?ito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti (u?estale kiše, visoke temperature sa jutarnjom rosom), zalijevanje usjeva kišenjem, ?esti uzgoj kupusnja?a u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena varaždinskog zelja dvogodišnjom "uzdržnom" selekcijom bez stru?nog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzro?nika bolesti koje se prenose sjemenom.

Budu?i da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u podru?jima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povr?e roda Brassica (npr. postrna repa), neke se "zajedni?ke" bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti liš?a, suha trulež), pa se u tom slu?aju ekonomske štete pove?avaju!

Za folijarno suzbijanje uzro?nika biljnih bolesti na kupusu sve do sredine 2011. godine dopuštenje za primjenu u Republici Hrvatskoj imao je samo Signum DF, registriran za suzbijanje prstenaste i koncentri?ne pjegavosti i pojedini bakarni pripravci (npr. bakar-sulfat, bakarni-hidroksid, bakar-oksiklorid). Proširenjem primjene sredstava za zaštitu bilja od sredine 2011. sezone u usjevima kupusa je dopuštena folijarna primjena fungicida navedenih u Tablici 2.! Svi navedeni daju odli?nu zaštitu protiv uzro?nika pjegavosti liš?a.

Ipak, ovi dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas), pa je mogu?e u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnja?a dodavati manje koli?ine dopuštenih bakarnih pripravaka ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra (npr. Scudo, Copterel).

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti u kupusnja?ama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv razli?itih kategorija štetnika. Mogu?e im je dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, npr. Silwett, Inex-A i sl. u propisanim koli?inama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura i poja?ane sun?ane radijacije na gotovo svim povrtnim kulturama dobili primjenom razli?itih organskih biostimulatora u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikroelemenata). Dobro je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim koli?inama, a mogu?e ih je miješati sa svim preporu?enim fungicidima (izuzev bakarnih fungicida) i insekticidima za zaštitu kupusnja?a.