Savjetodavna služba: Utjecaj agrokemikalija na zdravlje tla i hrane

U jesen nakon provedenih berba obrada tla predstavlja osnovnu mjeru za sjetvu sljedeće kulture. Sjetvi se pristupa s mnogo očekivanja, ali često bez razmišljanja da je za očekivani prinos presudno zdravo tlo.

Biljke i mikroorganizmi nalaze se u simbiotskom odnosu koji je koristan i za biljke i za mikroorganizme. Mikroorganizmi razgrađuju organsku masu i time osiguravanju hraniva za normalan razvoj biljka. Kvaliteta tla značajna je za biljke, jer biljkama predstavlja izvor vode i hraniva, a prehrana zdravim biljkama utječe na zdravlje životinja i ljudi. O kvaliteti hranjivih tvari u tlu ovisi i kvaliteta hraniva u biljkama koje služe za prehranu.

Moderna poljoprivreda potiče visoke prinose uporabom gnojiva fokusirajući se pri tome na ishranu biljaka, a premalu važnost pridaje ishrani mikroorganizama u tlu, glavnim pokretačima plodnosti tla. Modernim tehnologijama u tlo se unose velike količine umjetnog mineralnog gnojiva kako bi se opskrbilo makro i mikro hranivima.

Također se u tlo unose i prekomjerne količine kemijskih pesticida s ciljem održavanja zdravlja biljka. Prekomjernom gnojidbom preko lista također se postižu visoki prinosi, a "napuhani" plodovi potrošačima su uočljiviji. "Naslikani plodovi" potrošačima su ljepši i zato ih kupuju bez razmišljanja, stoga ih edukacijom treba potaknuti na promjenu njihovog načina odabira plodova.

Pogledom na trenutno prisutnu situaciju na našim poljima, vidljivo je da osim povećane zakorovljenosti parcela i pojave "super korova", u uzgoju bilja sve veći problem predstavljaju i sve agresivniji štetni kukci i biljne bolesti. Ti štetni organizmi u borbi za opstanak sve se brže odupiru ljudskim udarcima.

Učestalom primjenom sredstava za zaštitu bilja dolazi često do pojave otpornosti štetnih organizama na pojedina sredstva za zaštitu bilja. Kad se uoči nedjelotvornost jednog sredstva za zaštitu bilja velika je pogreška primjenjivati povećane doze istog, jer kada neki organizam razvije otpornost onda na njega više ne djeluje ni najveća doza. Zbog toga nove tehnologije razvijaju nove kemikalije, tj. kemijske koktele.

U prosjeku, analize tala pokazuju da tla postaju sve kiselija, da je postotak humusa u tlu u znatnom padu, te da su tla sve zbijenija. Većina poljoprivrednih tala postala su siromašna zbog dugogodišnjeg unošenja agrokemikalija. Agresivan utjecaj agrokemikalija doveo je i do uništavanja korisnih organizama. Svatko tko želi u budućnosti ostvariti željeni prinos mora prije svega razmišljati o plodnosti tla, kojim mjerama i na koji način povećati sadržaj humusa i broj mikroorganizama u tlu.

Načela dobre poljoprivredne prakse u zaštiti tala, zaštiti voda, zaštiti zraka, te zaštiti životinja trebala bi pridonijeti zaustavljanju narušavanja plodnosti tla i onečišćenja prirode.

U užurbanom načinu života ima premalo vremena za razmišljanje. Razumno bi bilo zapitati se kako se uz silnu modernu tehnologiju, znanje i stručnjake neprestano susrećemo sa sve više i sve teže rješivih problema?

Također se moramo upitati, kako može "zdrava hrana" izrasti na bolesnom tlu? Na kraju, ako se dobro razmisli, sva ta onečišćenja završavaju kružnim procesima u čovjeku.

Gordana Lovrec, dipl.ing.agr.
Viša stručna savjetnica za ekološku i integriranu poljoprivredu