TOP 20 hrvatskih gradova: Čakovec 7. odmah iza Dubrovnika, Varaždin na 14. mjestu

U ovogodišnjem Forbesovu izboru 20 najboljih hrvatskih gradova za život i poslovanje čak ih je 11 s Jadrana, a pobjednik je Split, koji je turizam posve obuzeo i blista, a Varaždin je napredovao do 14. mjesta...

Jadranske perjanice su i Rovinj, Poreč, Rijeka, Dubrovnik, Solin, Pula, Šibenik, Zadar, Bakar i Novigrad. Drugo mjesto na listi drži Zagreb, idući grad s „kontinenta“ je Čakovec na 7. mjestu, a naš Varaždin je na 14. mjestu, iza pitoreskne Sv. Nedjelje.

U izboru najboljih gradova u 2012. na ljestvici top 20 bilo je samo šest jadranskih gradova pa je promjena trenda očita. To je Forbes navelo na zaključak da je, uvjetno rečeno, jug bolji od hrvatskog sjevera, a turizam ima izravne pozitivne učinke i na društveni i na ekonomski život destinacije.

Istraživanje obuhvaća svih 127 hrvatskih gradova, gdje živi malo više od tri milijuna stanovnika i posluje 80 tisuća poduzetnika. Forbesov tim za njihovo rangiranje prikuplja niz statističkih pokazatelja - od indikatora poslovne uspješnosti poduzetnika, preko podataka o izvršenju gradskih proračuna do pokazatelja kvalitete života u gradovima, što uključuje i kulturne aktivnosti, obrazovanje te, primjerice, prosječne neto plaće.

Boduje se i promjena pokazatelja u odnosu na 2008., kako bi se ocijenila otpornost gradova na krizu koja je tada izbila. Tako se rangiraju gradovi po tome koji su bili najmanje okrhnuti recesijom. Druga skupina pokazatelja, ona o gradskim proračunima, mjeri fiskalni kapacitet, efikasnost, zaduženost i ovisnost gradskih uprava o državnom proračunu. Boduje se i štedljivost gradskih uprava, promjena broja zaposlenih u njima, kao i izdašnost subvencioniranja lokalnih komunalnih poduzeća.

Pokazatelji kvalitete života u gradovima odnose se na kulturnu aktivnost gradova (broj kinopredstava, kulturno-umjetničkih društava, muzeja, kulturno-umjetničkih priredbi te broj sati emitiranog vlastitog radioprograma, kao pokazatelji kvalitete), dostupnost vrtića te primarnog i sekundarnog obrazovanja, vitalni indeks (broj živorođenih na sto umrlih) i indeks starenja gradova (udio stanovnika u dobi od 60 i više godina prema broju onih u dobi od 0 do 19 godina).

Glavna nit vodilja izbora najboljih gradova nema nikakve veze s njihovom veličinom; premisa je da je jedan uspješan poduzetnik dovoljan da se kvaliteta života u gradu poboljša, a Forbesova top-lista je dokaz da je ta teza zaista istinita.

Izvor: Jutarnji list