U 2011. daljnji rast nezaposlenosti, inflacija će premašiti 3 posto

U drugoj polovici godine analitičari RBA očekuju povoljnije trendove na tržištu rada, iako će na razini cijele godine nezaposlenost biti viša nego u 2010.

Završetkom pregovora s EU promijenit će se i uvjeti poslovanja na domaćem tržištu što zahtjeva provođenje strukturnih reformi koje usporavaju rast potrošnje u početnoj fazi provedbe i time ograničavaju unutrašnje poticaje za rast gospodarstva.

Zato je oporavak potražnje na vanjskim tržištima ključan za napredak domaćih poduzeća u razdoblju restrukturiranja javnog sektora i komercijalno povezanih poduzeća, tvrde u najnovijoj analizi analitičari RBA. U godini zaključivanja pretpristupnog poglavlja o tržišnom natjecanju nužnost provođenja reformi vodi k smanjivanju zaposlenosti, a onda i smanjivanju primanja stanovništva. To neće poticati rast potrošnje pa će najveći izazov za stabilnost gospodarstva u 2011. biti povećanje napetosti na tržištu rada.

Rast nezaposlenosti

U ovoj godini očekuju da će stopa nezaposlenosti biti jedan postotni bod veća nego lani, odnosno 18,5 posto, a rast gospodarstva 1,5% tvrdeći kako najznačajniji pozitivni učinak očekuju od inozemne potražnje, odnosno najvećeg vanjskotrgovinskog partnera – EU. Dodatne mogućnosti za rast omogućit će i Vladini investicijski projekti. Ipak, kažu, konkurentnost hrvatskoga gospodarstva i dalje je opterećena velikim i tromim javnim sektorom, visokim poreznim teretom, slabom poslovnom klimom i niskom stopom zaposlenosti. U ovoj godini analitičari RBA očekuju rast industrijske proizvodnje od 4,2%, ali kao utjecaj baznog učinka, inozemne potražnje i činjenice da su zbog neprekidnog, razmjerno snažnog pada zalihe gotovo iscrpljene. Tvrde potrebnim postavljanje gospodarskog rasta na održive temelje, posebno i zato što vrijednosno najznačajnijoj grani izvoza, brodogradnji, slijedi restrukturiranje. A ono će imati za posljedicu i pad broja zaposlenih u brodogradnji. U drugoj polovici godine analitičari RBA očekuju povoljnije trendove na tržištu rada, iako će na razini cijele godine nezaposlenost biti viša nego u 2010. Na to će, kažu, posebno utjecati smanjenje broja aktivnog stanovništva, koji je trenutačno na najnižoj razini od siječnja 2004. Uz ciklički rast nezaposlenosti, koji je karakterističan za usporavanje gospodarske aktivnosti, veći je problem strukturna nezaposlenost povezana s neusklađenošću ponude i potražnje na tržištu rada te visoki udio radno neaktivnog stanovništva. Prema anketi o radu omjer neaktivnog i aktivnog stanovništva iznosi 1,16, to jest na svaku radno aktivnu osobu statistički dolazi 1,16 radno neaktivnih osoba.

Zaduženje na inozemnom tržištu

Takva slika negativno utječe na produktivnost, a srednjoročno i dugoročno dovodi u pitanje održivost postojećega mirovinskog sustava, posebno uzme li se u obzir pogoršanje demografske slike. U turizmu analitičari banke očekuju rast noćenja od oko tri posto i rast prihoda od turizma od 4,4% u ovoj godini. Očekuju i nastavak slabe potražnje za kreditima. Jer nema najave novih mjera gospodarske politike kojima bi se potaknulo kreditiranje potrošača i proizvođača kao ni monetarne ekspanzije poput onih koje provode ili najavljuju središnje banke globalno snažnijih gospodarstava.

Očekuju da će se država u prvom tromjesečju zadužiti na inozemnom tržištu, jer je posljednje bilo na domaćem tržištu a i zato što bi ponovno sjedanje na domaće izvore financiranja bilo istiskivanje ostalih sektora, što nije poželjno u uvjetima krhkog oporavka.

Rast inflacije iznad tri posto

S obzirom na nisku domaću potražnju inflatorni pritisci bili su slabi u 2010. pa trgovci i potrošači nisu uspjeli povećane troškove prebaciti na krajnje potrošače.

– U ovoj godini rast potrošačkih cijena bit će posljedica troškovne inflacije, dok će pritisci na strani potražnje biti i dalje slabi. Oporavak svjetskoga gospodarstva i rast potražnje za sirovinama utjecat će zbog uvozne orijentiranosti i energetske ovisnosti na cijene energenata u zemlji. Pa će doći i do rasta drugih sastavnica indeksa potrošačkih cijena, poput prometa i stanovanja – kažu u RBA.

Najavljeno je i poskupljenje prehrambenih proizvoda, te komunalnih usluga poput električne energije i plina, ali što nije sigurno zbog izborne godine. Očekuju da bi prosječna godišnja stopa inflacije mogla premašiti tri posto.