U Varaždinskoj županiji otežano spremanje kukuruzne silaže

Velike količine oborina koje su tijekom ljetnih mjeseci pale na području Hrvatske povoljno su djelovale na rast krmnih kultura (trave, djetelinsko-travne smjese, lucerna, kukuruz) pa se tako očekuje da će se na parcelama na kojima je nakon svakog otkosa obavljena prihrana dobiti i do 6 otkosa sjenaže...

S druge pak strane takovi vremenski uvjeti otežavali su sušenje sijena te će se dobar dio vlakana u hranidbi preživača morati nadoknaditi dodavanjem slame u obrok kako bi se omogućilo preživanje goveda i stvaranje dovoljno octene kiseline za sintezu mliječne masti.

Vremenski uvjeti također su povoljno utjecali i na rast kukuruza, no velike količine oborina koje su pale unatrag nekoliko dana značajno će otežati sam proces njegovog siliranja.

Stoga se još jednom treba prisjetiti osnovnih načela spremanja kukuruzne silaže.

Visina siliranja

Visina reza cijele stabljike kukuruza od tla mora biti najmanje 30 cm s time da ove godine ta visina može biti i veća. Na taj se način onemogućuje siliranje donjih dijelova biljke koji su najčešće uprljani zemljom i zaraženi mikotoksinima. Što je visina reza stabljike kukuruza viša to je silaža kvalitetnija zbog povećanog sadržaja klipa i zrna a samim time i ugljikohidrata u ukupno siliranoj masi.

Naime sami ugljikohidrati su ti koji pod djelovanjem bakterija mliječno-kiselinskog vrenja fermentiraju u mliječnu kiselinu i na taj način konzerviraju siliranu masu. S druge pak strane jasno je da se povećanjem visine reza silirane biljke smanjuje prinos suhe tvari silaže po jedinici površine.

Optimalna vlaga silirane mase

Određivanje optimalne vlažnosti silirane mase posebno je važno kako bi cijeli proces fermentacije šećera protekao u optimalnim uvjetima i kako bi gubici silirane mase bili što manji. Optimalna vlaga silažne mase kreće se od 65% do 70%, odnosno sadržaj suhe tvari treba biti između 30 i 35 posto.

U praksi se optimalno vrijeme za siliranje cijele kukuruzne biljke određuje na način da se procijeni sadržaj vlage u zrnu kukuruza. Prelamanjem klipa promatra se mliječna crta na zrnu koja se pojavljuje oko četrdeset dana nakon oplodnje na leđnoj strani zrna.

Optimalan trenutak za siliranje nastupa kada je mliječna crta ispod donje polovice zrna, te se računa da je u tom trenutku vlažnost zrna oko 35-40% a vlažnost silažne mase oko 65-70 posto.

Siliranjem silažne mase optimalne vlažnosti smanjuju se gubici uslijed ocjeđivanja hranjiva (premokra silaža) ili uslijed stvaranja zračnih đepova zbog siliranja presuhe silaže (više od 40 postosuhe tvari).

Usitnjavanje silirane mase, gaženje i pravilno pokrivanje silosa

Pravilno provođenje operacije usitnjavanja silaže, gaženja i pokrivanja silosa garantiraju dobivanje zdrave i kvalitetne silaže. Optimalna duljina sječke silaže kreće se od 9-12 mm. Veća dužina sječke izaziva efekt spužve kao kad je silaža presuha. Takva silaža teško se zbija te se pojavljuje kisik i nepoželjni mikroorganizmi koji se razvijaju u takvim uvjetima.

Sloj silažne mase koja se gazi maksimalne je debljine 30 cm. Nikako se nesmije dogoditi da se silos napuni dopola pa se tada krene sa gaženjem (stvaraju se zračna gnijezda). Gaženje se odvija teškim strojevima uz stalno čišćenje guma. Bilo bi idealno kada bi se punjenje i zatvaranje silosa moglo završiti u jednom danu. Pokrivanju silosa treba posvetiti posebnu pažnju uz sugestiju da se silos prvo pokriva sa tankom pod-folijom koja dobro prilježe uz silažu a na nju staviti deblju UV stabilnu foliju.

Na kraju se folija opterećuje pravilno složenim vrećama pijeska, auto gumama ili silažnim dekama (različiti komercijalni nazivi) kako bi se u silažnoj masi zadržali anaerobni uvjeti.

Izuzimanje silaže iz silosa

Prilikom dimenzioniranja silosa treba voditi računa o potrošnji silažne mase. Širina silosa treba biti takva da se svakodnevno troši minimalno 30cm silaže/dan u dubinu silosa (više od 2m na tjedan). Na taj je način onemogućena dugotrajna izloženost kisiku i pojava štetnih plijesni u samoj silaži.

Ukoliko je moguće spremiti treba dovoljne količine kukuruzne silaže za hranidbu goveda tijekom cijele godine.