U varaždinskom kraju saća u košnicama ostala bez meda

Ni najstariji pčelari u Varaždinskoj županiji ne pamte veći podbačaj medonosne sezone, stoga ne čudi podatak da su mnogi od njih navrcali svega 10 posto od očekivanih količina meda...

Ove godine saća u košnicama ostala su zbog kišovitog vremena i niskih temperatura bez meda. Nikakvo dugogodišnje iskustvo i znanje tu ne pomaže, doznajemo od Mirka Franića.

- Ovakvu lošu pašu za pčele ne pamtim, a 35 godina se bavim pčelarstvom. Ni najstariji pčelari u Hrvatskoj ne pamte ovako loše medenje. Nakon pojave varoe i gubitka pčelinjih zajednica, sada su sve paše u varaždinskom kraju i svim dijelovima Hrvatske medile daleko manje od prošle godine. Kada je u svibnju trebala početi najjača paša bagrema, temperatura je pala na 8°C i takvo hladno vrijeme zadržalo se punih pet dana. Kiša je dodatno zakomplicirala stvar i pčele nisu imale šansu pokupiti cvjetni nektar – ističe naš iskusni pčelar.

Inače, na OPG-u njegove kćerke Snježane Franić dosad su svake godine u prosjeku vrcali čak četiri i pol tone livadnog, te meda od bagrema i kestena.

- Imamo 103 košnice u stacionarnom pčelinjaku i prije mjesec dana vrcali smo svega 480 kilograma meda. Situacija je takva da pčele nisu proizvele dovoljnu količinu meda ni za svoju prehranu. Stoga pozdravljam inicijativu Varaždinske županije i dr.sc. Dragutina Vinceka, pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša, koja će kroz rebalans proračuna osigurati dodatnih 200.000 kuna članovima pčelarskih društava, u svrhu kupnje šećera – rekao je Franić dodavši kako su ta sredstva nedostatna da se spriječi masovni pomor pčelinjih zajednica.

- Svi pčelari su u velikom minusu i nažalost, kod dodjele sredstava nisu razdvojeni „hobisti“ od pčelara koji žive isključivo od bavljenja ovim poslom – naglasio je Franić podsjetivši pritom da je upravo neozbiljan pristup pčelarenju kumovao širenju varoe.

Naime, dio pčelara na području Varaždinske županije nije poštivao odredbe Programa kontrole i suzbijanja varooze.

Inspekcije u „lovu“ na patvoreni med

Meda će ove godine ipak biti na policama prodajnih centara. Ali ne prvoklasnog, kakvog inače proizvode hrvatski pčelari, već tzv. „pekarskog“ u kojem je udio prirodnog meda svega 20 posto.

- Nema šanse da ga kupci otkriju „na oko“, ali će po aromi takav „europski med“ zasigurno prepoznati. Ja svojeg prirodnog meda nemam u dovoljnim količinama, obavijestio sam o tome svoje mušterije i zato sam prekinuo prodaju na varaždinskom placu. Kojim kanalima med stiže do drugih pčelara u Varaždinskoj županiji, nije mi poznato. Ukoliko je riječ o patvorenom medu, otkrit će ga inspekcije koje ovih dana kreću u nadzor – ističe Mirko Franić.

Procjene su da se čak 60 posto pčelarskog tržišta, vrijednog oko 240 milijuna kuna odvija u sivoj ekonomiji. Procjenjuje se također da se na hrvatskom tržištu bez kontrole prometuje s 3.500 do 5.000 tona meda!

Više pročitajte u eTjedniku od petka 5. rujna