Uz Hrvate od Ljubljanske banke ušteđevinu traže i Bošnjaci

Nakon što su Slovenija i Hrvatska ovih dana ponovo pokrenule pitanje vraćanja stare devizne štednje u bivšoj Ljubljanskoj banci, uslijedila je lavina reakcija štediša u BiH koji su također štedjeli u toj banci, piše Deutsche Welle.

Sporazumom o sukcesiji bivših jugoslavenskih republika, potpisanim 2001. godine, države se obvezuju da će riješiti ovo pitanje. Međutim, ni nakon 11 godina se ništa nije promijenilo. Milijuni maraka “leže” deponirani u bankama u Sloveniji ali i Srbiji, kao depozit bivše “Invest banke”.

Građani svoja prava traže na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Štediše očekuju da će do kraja godine konačno biti riješena njihova višegodišnja agonija.

- Ja sam Miomir Kurušić, sin deviznog štediše Bore Kurušića koji je radio 30 godina u inozemstvu. Bili smo bez oca, jednom smo ga godišnje viđali, dok nije otišao u penziju. Uglavnom je novac štedio u Ljubljanskoj banci i Jugobanci. Ukupan iznos je između 900 i milijun maraka – tvrdi Kurušić, jedan od milijun i 116 tisuća građana BiH koji su svoj novac štedjeli u bankama zemalja biše Jugoslavije, a do kojeg sada ne mogu doći jer svi peru ruke od odgovornosti.

Današnja Nova ljubljanska banka iako tvrdi da nije pravni nasljednik bivše Ljubljanske banke, nastala je na njezinoj aktivi, dijelom i deponiranom štednjom deviznih štediša.

U odgovoru koji su poslali novinarima portala Dw.de iz Nove ljubljanske banke se između ostalog navodi: “Stara devizna štednja štediša BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije ostala je u Narodnoj banci Jugoslavije nakon njezinog raspada, što je vidljivo iz Sporazuma o sukcesiji kojeg su 2001. godine potpisale države nasljednice.”

Iz Nove Ljubljanske banke također navode da pitanje stare devizne štednje moraju riješiti države nasljednice kroz Sporazum o sukcesiji te da je Republika Slovenija isplatila sredstva po osnovu stare devizne štednje svim građanima koji su imali devizne knjižice, bez obzira na njihovu nacionalnost.

Međutim, Sporazum o sukcesiji definira imovinu bivših država, što znači da se to ne odnosi na staru deviznu štednju, jer se radi o privatnoj imovini.

Na ovo ukazuje i zamjenik ministra financija BiH Fuad Kasumović koji kaže da BiH već 11 godina nije uradila ništa da bi zaštitila svoje građane.

Više pročitajte OVDJE