Varaždinska županija godišnje gubi desetinu domaćeg tržišta!

Vodeći ljudi gospodarske struke okupili su se u prostorijama Županije na osmom Savjetu za gospodarstvo i međunarodnu suradnju kako bi analizirali stanje varaždinskog gospodarstva, problematiku koja muči daljnji razvoj te predložili eventualna rješenja.

Suficit u gospodarstvu ali...
Analizu gospodarstva Varaždinske županije prezentirao je Čedomil Cesarec, predsjednik HGK- Županijska komora Varaždin, a kojom su obuhvaćeni glavni ekonomski pokazatelji od 2009. godine koja se karakterizira kao početak recesije, u kojoj su se stvari počele odvijati nizbrdo. Pozitivna je stvar što je Varaždinska županija i tijekom dugogodišnjeg razdoblja poslovne stagnacije uglavnom uspjela održati solidne poslovne rezultate te je u protekloj godini ostvarili suficit zbog visine prihoda u iznosu od 21,1 milijardu kuna u odnosu na rashode koji su iznosi 20,5 milijardi kuna. Ono što baca sjenu na ove pozitivne rezultate jest činjenica kako su ovakvi rezultati zanemarivi i u kontinuiranom padu, ako se usporede sa onima iz 2000. godine kada su rashodi bili upola manji i iznosili su 10 milijardi kuna, dok su se prihodi kretali na razini od 17 milijardi kuna.

(Pre)niska cijena rada i gubitak velikog djela tržišta
Glavni problem varaždinskog gospodarstva, ističe Cesarec, jesu preniske cijene rada, posebice u prerađivačkoj industriji gdje su one daleko, čak i do 1200 kuna, ispod prosjeka Hrvatske. Iako je posljednjih godina, od početka recesije, neto plaća u Varaždinu, začuđujuće, rasla sa 3600 kuna na 3800 kuna, što je zapravo zanemariv rast sa kojim je nemoguće ostvariti bolji konačni rezultat. Uz to, negativna stavka jesu i opadajući prihodi od prodaje proizvoda na domaćem tržištu koji su u posljednjih 5 godina pali za čak 2 milijarde kuna, što znači da smo u istom razdoblju izgubili čak 10 posto domačeg tržišta.

Rješenje - izvoz, inovacije i poticanje konkurentnosti
Ono što izvlači varaždinsko gospodarstvo jesu izvanredni uspjesi koji se postižu izvozom domaćih proizvoda, što zapravo znači kako varaždinski poduzetnici lakši plasman ostvaruju vani nego li doma. Rast od čak 4 milijardi kuna u proteklih 5 godina na neki način pokriva gubitak svih ostalih pokazatelja, stoga Varaždinska županija, prema službenim podacima HGK-e, nastavlja biti u vrhu po pitanju konkurentnosti. Na Savjetu je sudjelovala i Nina Smiljanić, stručna savjetnica u Tehnološkom parku Varaždin, koja se složila sa Cesarcem kako je rješenje gospodarskih problema poticanje investicija i stvaranje inovacijske politike od lokalne do nacionalne razine. Inače, investicije su u Varaždinu, bez obzira na velik broj novootvorenih poduzeća, u konstantnom padu te su se u protekle tri godine smanjile za čak 30 posto.

Temeljem spomenutih problema, može se zaključiti kako Varaždinska županija posjeduje sva potrebna znanja i potencijale koje možda ne iskorištava na najbolji mogući način, što se pokušava promijeniti različitim oblicama mentorstva, edukacijom i mjerama za poticanje poduzetništva. Zabrinjava činjenica kako se trenutno nešto manje od 1 posto BDP-a ulaže u istraživanje i razvoj novih ideja, no možda sa nekim novim vremenima dođu i neka nova, bolja rješenja.