Zbog jezične barijere slaba suradnja s Mađarima

Jezična barijera glavni je razlog slabe suradnje hrvatskih i mađarskih poduzetnika. Mađarski poduzetnici, posebno oni stariji, ne govore druge jezike osim mađarskog, pa im je otežano sporazumijevanje s kolegama s druge strane granice.

Jezičnu barijeru pokušava razbiti Regionalna razvojna agencija Redea, koja je u Tehnološko-inovacijskom centru u Čakovcu organizirala prvi susret hrvatskih i mađarskih poduzetnika, kao dio projekta PrE-Mu-Dra.

- Želja nam je povezati poduzetnike iz mađarskih županija Zala i Somogy s kolegama iz Međimurske i Varaždinske županije. U 2009. godini naše dvije županije u Mađarsku su izvezle proizvode i usluge vrijedne 18 američkih dolara, a iz mađarske uvezle čak 38 milijuna dolara. Dakle, potencijala za povećanje vanjskotrgovinske razmjene, posebno s hrvatske strane, ima - kaže Jako Horvat iz Redee i dodaje da sa slovenskim poduzetnicima Međimurci lakše nalaze zajednički jezik.

Četrdesetak poduzetnika, od kojih je polovica iz susjedne Mađarske, najviše su razgovarali o drvnoj i metaloprerađivačkoj industriji.

- Osim jezika, slabijoj suradnji kumuju i povijesno-političke razlike, pa i mentalitet i navike - smatra Horvat.

Marjan Novak iz Mesapa također kao glavni razlog slabije suradnje spominje nepoznavanje mađarskog jezika, ali i to što se proizvodnja često poklapa.

- Poklopilo se to da smo mi željeli izvoziti ono što i oni. Jedino rješenje je da se udružimo i zajedno napadnemo treće tržište - predlaže Novak.  Ana Marija Sobočanec-Dujić iz čakovečke Pane kaže da u drvnoj industriji mjesta za suradnju s kolegama iz Mađarske ima, od nabavke sirovina do gotovih proizvoda.

- Drvna idnustrija je krizu osjetila već 2008. godine i prošle je godine već počela izlaziti iz nje, povećavši izvoz - ističe.

Projekt Pre-Mu-Dra vrijedan je 144.000 eura.