Djela iz GMV-a na izložbama u Budimpešti i Bratislavi

Djela velikana hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, ukupno 55 umjetnina koje su dio fundusa Galerije starih i novih majstora Gradskog muzeja Varaždin, u sklopu izložbe „Velikani hrvatske umjetnosti 20. stoljeća“ gostovat će u Budimpešti u Galeriji Vigadó od 16. travnja do 3. svibnja, te u Bratislavi u Galeriji Ministarstva kulture Slovačke Republike od 5. do 30. svibnja...

>>Slike i skulpture GMV-a na izložbama u Budimpešti i Bratislavi

Izložba Velikani hrvatske umjetnosti 20. stoljeća / Iz fundusa Galerije starih i novih majstora GMV-a projekt je kojim se Gradski muzej Varaždin predstavlja u Mađarskoj i Slovačkoj Republici. Organizatori iz Hrvatske su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH (veleposlanstva u Mađarskoj i Slovačkoj Republici), Ministarstvo kulture RH, Zaklada „Hrvatska kuća“ i Gradski muzej Varaždin.

Suorganizatori su Budimpešta – Ministarstvo ljudskih potencijala Mađarska; Bratislava – Ministarstvo kulture Slovačke Republike.
Grad Varaždin je 1947. godine dodijelio Gradskom muzeju baroknu palaču Sermage za buduću galeriju. U nju su se vrlo dobro uklopila djela starih majstora koja su se prije i nakon Drugog svjetskog rata nalazila na ovom području. Ali za nova umjetnička ostvarenja, u ono vrijeme i za nove tendencije i slikarska istraživanja, ova palača je isti tren bila nedostatna i neadekvatna.

Danas se u palači Sermage /Galeriji starih I novih majstora/ čuva 6444 djela razvrstanih u sedam zbirki.  Postav starih i novih majstora izmjenjuje se u određenim razmacima kako bi kulturna publika mogla doživjeti jedno i drugo.

Na samom početku rada Galerije zanos za nabavom umjetnina bio je velik, utoliko više jer su varaždinski umjetnici, koji su došli nakon školovanja iz drugih gradova Europe, imali potrebu doprinositi popunjavanju fundusa Galerije i općenito jačanju likovnog života. To se naročito odnosi na Tomislava Krizmana, Ivu Režeka, Pavla Vojkovića. Današnja izložba je mogućnost da ponovno izložimo vrijedna djela hrvatskih umjetnika koja su se u Gradskom muzeju Varaždin prikupljala od 1939. godine. U to je vrijeme gotovo najviše zaslužan za nabavljanje djela suvremenih umjetnika 20. stoljeća bio naš poznati slikar Tomislav Krizman.

U zabilješkama osnivača Galerije u Varaždinu prof. Krešimira Filića i njegovih suradnika, kao i Muzealnog društva, vidljivo je da se intenzivirao otkup i sakupljanje djela suvremenih hrvatskih slikara.  Svake je pohvale vrijedna donacija gospođe Ruže Meštrović koja je za Galeriju poklonila nekoliko umjetnina, od kojih ističemo zanimljiv rad našeg poznatog slikara Emanuela Vidovića "Dalmatinska luka" koja se može vidjeti i na ovoj izložbi u Budimpešti. Istovremeno s nekim donacijama slikara kao, na primjer, "Pejzažem" Vladimira Filakovca došle su donacije pojedinih obitelji, kolekcionara umjetnina.

Na samom početku formiranja slikarske zbirke važnu ulogu imala je obitelj Leitner. Svojim donacijama i pomoći u školovanju mladih talenata bili su u mogućnosti prikupiti neke njihove rane radove. Tako su Muzeju, odnosno Galeriji, poklonili nekoliko djela našeg uglednog slikara, rođenog Varaždinca, Ive Režeka koji je na ovoj izložbi prezentiran slikom “Kupačice”.

Gradski muzej Varaždin je i sam na razne načine prikupljao sredstva za otkup umjetnina. Tako je vlastitim sredstvima otkupio djelo Otona Ivekovića "Djevojka" iz 1903. godine.

U vrijeme  Jugoslavije Gradski narodni odbor je s uspjehom sudjelovao u brojnim otkupima umjetnina. Njemu se pridružio i Savjet za kulturu Narodne Republike Hrvatske svojim otkupom "Portret djevojke" 1953. Ive Dulčića. (Vrijedno je spomenuti da je ta slika višekratno bila posuđivana za izložbe Ive Dulčića diljem Hrvatske.). Republički fond za unapređenje kulturne djelatnosti Republike Hrvatske 1971. otkupio je djelo Oskara Hermana "Dvije djevojke", a Fond za kulturu Općine Varazdin 1971. nekoliko djela Miljenka Stančića.

Galerija starih i novih majstora je, dakle, imala sasvim određenu viziju formiranja fundusa koji je razvijala prema mogućnostima vremena u kojem se živjelo. No, uvijek je bilo ljudi koji su svojim životom i osjećajima bili trajno vezani za Varaždin i našu Galeriju kao, na primjer, obitelj slikara Ive Režeka. Ona je darovala veliki broj njegovih najuspjelijih i svojevremeno veoma poznatih karikatura te nekoliko slika. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća pa sve do danas praksa je da određeni broj slika ostavljaliaju autori nakon manjih i velikih restrospektivnih izložbi u našoj Galeriji.

Osamdesetih godina 20. stoljeća Galerija je obogaćena skulpturama doajena hrvatske plastike Šime Vulasa i Branka Ružića, a devedesetih je otkupljena impozantna skulptura Koste Angeli Radovanija "Lijeva Dunja". Bili smo izuzetno sretni što smo 1988. godine, uz pomoć sredstava Grada Varaždina i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, mogli otkupiti sliku Vlahe Bukovca "Adam i Eva", do tada u privatnom vlasništvu u Varažinu.

Godine 1989. velikom izložbom "Donacije suvremenih umjetnika", organizirane povodom 50. godišnjice osnutka Galerije, uspjeli smo sakupiti 57 djela naših najeminentnijih umjetnika (Kulmer, Perić, Prica, Parać, Bifel, Švaljek, Vrkljan, N. Kavurić-Kurtović, Ujević, Lapuh i mnogih drugih). Godine 1997. uspješno je realizirana donacija dr. sc. Bože Vijeke Jaraka, kojom je fundus obogaćen za 112 novih djela (Dulčića, Šimunovića, Kesera, Sedera, Šohaja, Ivančića, Kršinića, Kantocijeve i drugih). Supruga slikara Slavka Šohaja nam je nakon njegove smrti 2003. godine poklonila tri njegove slike.

Najnovija donacija akademskog slikara Pavla Vojkovića i akademske slikarice Vere Kuntner, koji su Galeriji ostavili najznačajnija djela iz svog opusa (slike, skulpture, crteže, scenografije), dokaz je stalnog povećanja fundusa i duboke opravdanosti da se u Varaždinu razmišlja o gradnji galerije suvremene umjetnosti kao modernom zdanju koje bi bilo hram umjetnosti takve vrste i prostor u kojem će se kvalitetno čuvati i prezentirati naša hrvatska umjetnost.

- Ovom izložbom, koju smo realizirali uz veliku pomoć veleposlanstava Republike Hrvatske u Budimpešti i Bratislavi, te uz pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Zaklade “Hrvatska kuća” možemo, barem malo, mađarskoj i slovačkoj likovnoj publici približiti veličinu naše hrvatske umjetnosti i instituciju koja je zadužena za njezino čuvanje – ističu varaždinski muzealci.