Jurjevski krijesovi i Jura zeleni uskoro će otjerati coprnice iz varaždinskog kraja

Bliži se Jurjevo, jedan od važnijih proljetnih blagdana u varaždinskom kraju bio je blagdan Svetog Jurja (23. travanj). Uoči Jurjeva gajilo se polje i ta je tradicija bila posebno zastupljena u novomarofskom kraju...

Naime, kako doznajemo od prof. Tibora Martana, na polje se odnosilo i zaticalo blagoslovljenu grančicu svetog dreva, drijenka, grančicu gloga ili šipka, grančicu lijeske, te prolistalu grančicu bukve, voju.

Grančice su trebale zaštiti usjeve od vremenskih nepogoda i štetočina. Granama bukve ukrašavala se lesa, a zaticalo ih se i u pukotine zidova te oko vrata i prozora kuća. Vojami se kitilo i gospodarske objekte, podsjeća Martan.

- Zelenilu su pripisivane plodonosne i obrambene moći. Večer prije Jurjeva mladež je kurila jurjevski krijes. Uz krijes se zabavljalo plesanjem kola, preskakivanjem vatre i pjevanjem jurjevskih pjesama: „Lepo cvetje protuletno, lepi Jurjev dan…“. Pepeo koji bi ostao od krijesa sakupljao se i odnosio na polje i vrt kako bi urod bio zdrav ili se na nj sadilo tikve i glavaticu, zelje – rekao je Martan.

Čestitarski ophodi

Inače, uoči Jurjeva održavani su jurjevski čestitarski ophod,: dječaci pa i djevojčice odjeveni u svečanu narodnu nošnju i zakićeni zelenilom obilazili su kuće pjevajući jurjevske pjesme.

Najpoznatija jurjevska čestitarska pjesma novomarofskog kraja počinjala je stihovima: “Dobar večer tomu stanu, Tomu stanu, gospodaru, Gospodaru, gospodinji,

I u kući svoj družini. Donesli smo šanti Jurja, Šanti Jurja zelenoga, S crne gore v ravno pole...“.

- Jurjevske čestitare darivalo se jajima ili novcem. U znak zahvalnosti za dobiveni dar čestitari bi pjevanjem stihova hvalili domaćine i tražili za njih blagoslov: „Fala, fala na tom daru, Na tom daru gospodaru, Gospodaru, gospodinji, I u kući svoj družini. Mi vas hvalimo, Bog vam plati, I Marija sveta mati, Sveti Juraj vitez božji, Ki nam čuva vinske gore, Vinske gore, krušno pole“ – rekao je Martan.

Za škrte obitelji umjesto zahvale – kletve!

No, domaćinstvima koja su odbila darivati jurjevske čestitare umjesto blagoslova pjevalo se kletve: “Za vašu hižu šupla ruška, potukla vas božja puška! Za vašu hižu stare zdele, potukle vas bžje strele! Za vašu hižu šupla vrba, vaša dekla dete zvrgla“!

Rano ujutro na Jurjevo odlazilo se vmiti na potok, za zdravlje. Stoku se prije povratka s paše ovjenčalo vijencima od zelenila i proljetnog cvijeća, napominje Martan.

- Vijence se učvrstilo dreticom koja se trebala isplesti iz domaće konopljinepređe rano ujutro na Fašnik prije izlaza sunca baš za ovu prigodu. Po dolasku kući vijence se bacalo na krov štale. Dječaci su od kore mladog kestena izrađivali jurjevske svirale: rog i žveglice, odnosno fučke – istaknuo je naš sugovornik.

Dodao je kako su padaline i jutarnja rosa oko blagdana Jurjeva bile predznak dobrog uroda ljetine. Stoga je postojala je izreka: “Jurjevska rosa, Trojačka vedrina, Onda ima kruha i vina“!

Jurjevske svirale