Na Veliku subotu pali se vuzmenka, a "svetom vatrom" potpaljuje se kućno ognjište

Objavljeno: 04.04.2015. 10:35

Zadnja izmjena: 13.01.2016. 07:19

Foto: Ilustracija/Arhiva eVaraždin.hr

U Velikom tjednu dan prije Uskrsa slavi se Velika subota. To je dan tišine i molitve. Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi.

U našim krajevima, odnosno u sjeverozapadnoj Hrvatskoj običaj je da se na Veliku subotu pali uskrsni krijes ili vuzmenka.

Iako je prije bio običaj da se pred crkvom slaže gomila drva koju se potom pali kresanjem kamena o kamen, danas se vuzmenke pale na suvremeniji način, a često se slažu na livadama gdje ima više mjesta s obzirom na to da vuzmenke dosežu i do nekoliko desetaka metara. Vuzmenka se počinje slagati u ranim popodnevnim satima, a pali se predvečer. Oko vatre okupljaju se mnogi mještani koji se druže dok se vatra ne razgori.

Prije je svećenik palio vatru tako da je potpaljivao gubu, koja raste po panjevima i na starom drveću, a potom naslagana drva.
Postojao je još stariji običaj da se vatra izaziva i guba pali trenjem drveta o drvo. To se nazivalo "živa" ili "sveta vatra".

Kad je završio blagoslov vatre i narod ušao u crkvu, onda bi dječaci ili momci palili svoj komad gube na blagoslovljenoj i nosili kući da ponovno potpale vatru na vlastitom ognjištu. Domaćice bi prije toga potpuno ugasile vatru u kući i očistile peć.  Sve je to bio izraz želje da i u kući gori "sveta vatra".

Premda je takvo održavanje vatre na ognjištu bila pretkršćanska tradicija, s vremenom je to u Europi i kod Hrvata postao opći crkveno-narodni običaj s jasnim kršćanskim značenjem da svetu vatru koju je Bog zapalio među ljudima treba donijeti u svaki dom, odnosno da Bog bude prisutan u kući.

Komentari