FILOZOFSKO PREDAVANJE Kristijan Krkač: 'Wittgenstein nas uči da ništa ne izostavljamo jer je sve korisno za život'

O jednom do najvećih filozofa 20. stoljeća, Ludwigu Wittgensteinu bilo je riječi danas na predavanju Kristijana Krkača na Fakultetu organizacije i informatike. Kristijan Krkač je profesor analitičke filozofije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove i ZŠEM-u Zagrebu, te je autor velikog broga znanstvenih i stručnih radova.

Wittgenstein je, prema riječima Kristijana Krkača, možda i najveći filozof 20. stoljeća, a i autor dvaju najveći filozofskih djela, Tractatus Logico-Philosophicus' i 'Filozofska istraživanja'.

Krkača je zaintrigirala i činjenica što je predavanje održao na Fakultetu organizacije i informatike što mu se činilo kako jako dobar spoj, kako kaže, organizacija i informatika su krajnje stvari koje se ne spajaju, te dosta ljudi ni ne zna da su one spojene i da se mogu naći na ovakvom mjestu u Hrvatskoj, što je jako dobro.

- Htio bih dati jedan primjer, možda najvećeg filozofa 20. stoljeća koji je povezao stvari koje na prvi pogled i nisu baš povezive. Recimo, on je bio znanstvenik, izumitelj, filozof, arhitekt, umjetnik, pa čak i vrtlar, učitelj, profesor na fakultetu, a usto je napisao i dva najveća filozofska djela 20. stoljeća i sve je to uspio iskombinirati. Čak je i ratovao u 1. svj. ratu i sve je to uspio spojiti te pokazati da su te stvari mogu spojiti i korisne su i za znanost i za svakodnevni, praktični život i razumijevanje sebe, svijeta i svojeg života. – dodaje predavač.

Na upit što studenti mogu naučiti od najvećeg filozofa 20. stoljeća, Krkač je dodao: 'Htio bih približiti tu spojivost, a ova publika mi se čini publikom koja bi to mogla shvatiti, jer ako ništa drugo, kreću se u tom krugu koji tako različite stvari studiraju i shvaćaju, pa možda ih bude i ovo predavanje potaknulo da malo drugačije prime i shvate to što rade.'

A, na pitanje što bi pak Wittgenstein poručio Varaždincima, a potom i Hrvatima, Krkač se osvrnuo na činjenicu što smo do 1918. godine, kada je i Wittgenstein radio punom parom dijelili državu s Austrijancima, pa bi vjerojatno rekao kako treba paziti na da se u svemu vidi veza, te da se ne ograničavamo i da ne izostavljamo ništa što bi nam moglo koristiti u životu.

'Njegov je naglasak na praktičnosti jako važan, što je bilo rijetko kod filozofije, pogotovo kod europske. Amerikanci su poznati po tom nekom pragmatizmu, Europljani nešto manje i on se tu ističe kao čovjek koji je to nekako naglašavao.'  - rekao je Krkač, no dodao kako se tu ne misli na praktično da bude korisno, već zato jer je to način života.