Povodom obilježavanja 66-te obljetnice stravičnog zločina na prostoru današnjeg Spomen groblja gdje su ustaški vojnici usmrtili 500-tinjak nevinih žrtava, u subotu 30. travnja održana je promocija knjige „Lepoglava 1921-1945“ autora prof. Branka Dubravice i Marine Marković.

U organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, Udruge antifašističkih boraca i antifašista Ivanec – Podružnica Lepoglava i Grada Lepoglava, u čitaonici Doma kulture tri generacije iz tri različita lokaliteta predstavile su najosnovnije povijesne istine i činjenice najcrnjeg djela lepoglavske povijesti – period od 1921. do 1945. godine.

Iako su “bijeli fratri” pokrenuli cijelu povijesnu priču oko Lepoglave kao umjetničkog, znanstvenog i religijskog središta ondašnjeg doba, tek njezina novija povijest Lepoglavu etablira na vise mjesto lokaliteta od nekog povijesnog značaja.

Nažalost, taj viši položaj na toj ljestvici Lepoglava zaslužuje zbog masovnih ubojstava, nepravednih osuđivanja i proganjanja te kršenja ljudskih prava.

- Želja za upoznavanjem povijesti Lepoglave dovela me do toga da napišem diplomski rad, kojeg je moj mentor prof Dubravica s Fakulteta političkih znanosti doradio i oblikovali smo jednu zanimljivu publikaciju. Rad smo fokusirali na tri tematska područja koja opisuju društveno politička zbivanja u lepoglavskoj kaznionici kroz njezina epohalna razdoblja za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne države Hrvatske i godine pred sam kraj 2. svjetskog rata. Uz pomoć bogate arhive dokumenata i fotografija koju posjeduje gosp. Gojko Matić iz Lepoglave krenula sam u istraživanje. Kroz Lepoglavu kao pojam zatvora u tom je vremenskom razdoblju prošlo oko 4952 ljudi od kojih je živote na zidinama, u podrumima, bunaru, šumarcima i ćelijama ostavilo njih 980. Ljudi koji su jednostavno bili „drukčiji“ od vladajućih oligarha. U knjizi smo željeli naglasiti ljudski život koji je izgubljen, a ne tek neki banalni statistički podatak koji se kroz povijest stalno mijenjao ovisno o tome tko je želio pisati i tumačiti povijest. – opisala je apsolventica politologije Marina Marković iz Lepoglave.

- U knjizi je predstavljeno 900 imena uklesanih na spomen groblju, kao i još 80-tak koji nisu našli mjesta na kamen obilježju. Većina posmrtnih ostataka lepoglavskih logoraša ne leži u bivšem logorskom krugu ili Spomen groblju već su ona razbacana u transportu 200 km jugoistočno od Lepoglave, ponajviše u širokom kompleksu jasenovačkih logora o čemu svjedoče preživjeli logoraši. – izjavio je prof. Branko Dubravica , izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Kako je Grad Lepoglava kupio nekoliko primjeraka knjige, oni koji žele pobliže upoznati stravičnu stranu koncentracionog logora u Lepoglavi mogu je posuditi u Gradskoj knjižnici.

Izvor i foto: lepoglava.net

Komentari

05.05.2011. 16:53h Zadnja izmjena: 08.12.2015. 08:09