Urednik eVaraždina Alen Matušin: Ovo je (bilo) šest najmoćnijih ljudi u Varaždinu

Povodom deset godina poslovanja portala eVaraždin, kao i novog redizajna koji smo ovog tjedna predstavili javnosti, donosimo razgovor s dugogodišnjim glavnim urednikom i direktorom portala Alenom Matušinom.

Portal eVaraždin pokrenut je 3. ožujka 2010. godine, a od 2013. posluje kao medijska kompanija Fine'sa Grupe, koja se bavi konzultantskim, financijskim i investicijskim djelatnostima. Alen Matušin na čelu portala nalazi se od lipnja 2014. kao glavni urednik, odnosno od lipnja 2016. i kao direktor medijske kompanije. Također je i neizvršni direktor u financijskoj kompaniji unutar istog poslovnog sustava.

Unutar sustava Fine'se Matušin je prošao sve etape napredovanja: od web-administratora, što mu je bilo prvo radno mjesto, preko novinara, do funkcija koje uspješno obavlja posljednjih godina. Portal kojem je na čelu tijekom tog vremena udvostručio je čitanost, zadržao poziciju lidera, osnažio poslovnu stabilnost i učinio strateški iskorak u video produkciju: informativnu i dokumentarno-filmsku.

Matušin je akademskim zvanjem filozof, rođen 1988. u Varaždinu, a potječe iz Novog Marofa. Autor je knjige i filma „Đelac“, prvog časopisa u ECTS sustavu bodovanja, zapaženog znanstvenog rada s područja filozofije umjetnosti, te producent prvog hrvatskog Youtube filma. Angažiran je i novinarski, te posljednjih sedam godina piše o političko-gospodarskim kretanjima na području županije, na tragu čega je i ovaj razgovor...

Moderna političko-gospodarska povijest grada Varaždina i županije prelama se preko šest ključnih osoba

• Na domaćoj medijskoj sceni eVaraždin je prisutan već jedno cijelo desetljeće. Što je obiježilo njegov razvoj?

Prije svega, početkom 2010. pokretač portala znao je prepoznati pravi trenutak. Nakon toga, 2013. godine, portal je preuzela Fine'sa Grupa i učinila ga vjerojatno najkapitaliziranijim lokalnim medijem u Hrvatskoj. Osobno, sebi i svojim suradnicima, poglavito Luki Šalamunu, Mateji Rak i Ines Leskovar, u strateškom smislu pripisujem zaslugu za pokretanje, razvoj i afirmaciju informativnog video sadržaja „eTV“ i video produkcije.

• Što biste rekli, prema čemu se eVaraždin izdvaja na medijskom tržištu na kojem posluje?

Rekao bih da su modernu povijest medija na ovom području obilježile tri revolucije: 1992. pokrenuta je Varaždinska televizija, 2007. besplatni tjednik i 2010. eVaraždin kao prvi neovisni informativni lokalni portal. Sve što je nadošlo kasnije, poput naših tiskanih medija ili drugih internetskih portala, bile su derivacije nečega što je već postojalo. Nešto je pritom uspjelo, nešto nije: eTV je primjerice danas brend koji prepoznaje tržište, ali u jednom trenutku imali smo hrabrosti presjeći i strateški se opredijeliti za video produkciju. Tko god je nakon 2010. uspio, bilo je to zato što je u nečemu bio kvalitetniji, jedinstveni, prvi… ili je sadržajno popunio neki prostor. Nikome ništa nije bilo poklonjeno i svatko se od uspješnih kolega i u drugim medijima morao potruditi.

Tržišna utakmica je zdrava

• Koliko je zbog takve „gužve“ na lokalnoj medijskoj sceni medijima danas otežano poslovanje?

Poput svih drugih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, mediji se suočavaju s fundamentalnom poteškoćom hrvatskoga gospodarstva: ekonomikom obujma ili – jednim malim tržištem. U takvoj zadanosti, jedina garancija uspjeha može biti kvaliteta, odnosno prodaja znanja. Da bismo pak prodavali znanje, znanje moramo stimulirati, a to znači: zapošljavati i selektirati samo najbolje, odnosno kontinuirano ulagati u ljude koji kreiraju i na koncu prodaju usluge koje nudimo tržištu. Dakle, nazivali to „gužvom“ ili nekako drugačije, ponovno se i na ovom primjeru dokazuje kako je zdrava tržišna utakmica ključna pretpostavka podizanja kvalitete i napretka u svakom smislu.

• Koliko je to dobro ili nije dobro za medijske slobode?

Ekonomija besplatnog mijenja čitavi svijet, a među prvima je promijenila medijsku ili, primjerice, glazbenu industriju. S obzirom da je taj proces još uvijek u tijeku, a određeni globalni entiteti poput Facebooka ili Twittera, kao što vidimo, sve snažnije zadiru u nacionalne politike – tek ćemo vidjeti što nam donosi budućnost. U svakom slučaju: ekonomski ekvivalent slobode medija kao društveno-političke stečevine očituje se u prostoru za disperziju poslovnog rizika.  Prije pojave tzv. „besplatnog“ taj prostor poglavito se odnosio na  desetine i stotine tisuća ili milijune krajnjih korisnika tj. čitatelja. Međutim, uvijek se može postaviti pitanje što je zapravo opasnije po društvo: da li ludilo gomile, ludilo skupine tiranina ili ludilo fanatika koji jedan mehanizam apsolutizira i pretvara ga u svrhu vlastitog postojanja? Demokracija je na određeni način samoregenerirajući proces. Problem je jedino što se on odvija u dužoj jedinici vremena.

Šestorica oko kojih se lomila povijest

• Portal eVaraždin producirao je dokumentarni film „Đelac“, koji je prošle godine otkupila i Hrvatska radiotelevizija. Zašto ste se odlučili napraviti film upravo o Anđelku Herjavcu, tragično preminulom direktoru Varteksa i predsjedniku istoimenog kluba?

Kaže Churchill: „Što dalje gledaš unatrag, to dalje vidiš unaprijed. Svi smo mi samo varijante nečega što se već dogodilo“. Više je razloga. Osobno sam kao autor osjećao svojevrsnu odgovornost za jedan dio povijesti grada, koji sam iz niza razloga sa svojim suradnicima bio u prilici sačuvati od zaborava. Ugrubo rečeno: moderna političko-gospodarska povijest grada Varaždina i županije prelama se preko šest ključnih osoba. U gospodarstvu to je 1990-ih bio Anđelko Herjavec kao direktor Varteksa; 2000-ih Miroslav Bunić kao direktor i vlasnik Tehnobetona; te sve do danas Dragutin Drk, kao direktor i vlasnik Vindije. Govorimo li o politici, tijekom 30-godišnje povijesti to su dominantno bile snage centra: isprva Zvonimir Sabati kao predsjednik županijskog HSS-a i župan; zatim Ivan Čehok kao gradonačelnik najvećeg grada i sjedišta županije, te Radimir Čačić kao župan i tvorac lokalne organizacije HNS-a, koja je "usisala" Sabatijev HSS. Prva trojica su, dakle, vodila (vodi) ne samo najveće lokalne kompanije, nego - sektorski najjače kompanije u Hrvatskoj. Druga trojica su pak najveći dio vremena obnašali ili obnašaju najviše razine lokalne vlasti, s manjim ili čak jako velikim nacionalnim epizodama. Čačića i Čehoka pritom, jednako kao i samu lokalnu organizaciju HNS-a, možemo promatrati kao lokalne političke fenomene, ili pak kao fenomen preferencije glasača tzv. "Č&Č".

• Što biste s obzirom na to rekli, što je u društveno-političkom smislu obilježilo posljednjih deset godina povijesti, koliko zbivanja u gradu i županiji prati sâm eVaraždin?

Geneza glavne problematike i glavnih protagonista seže u polovicu 2000-ih i ponešto je, dakle, starija od našeg portala. Polovicom 2000-ih pokrenut je projekt javno-privatnog partnerstva, čija je problematika sve donedavno bila aktualna, a otprilike u isto vrijeme nastao je i dandanas aktualni problem – balirani otpad. Jedna od ključnih skretnica bile su gospodarske zone, prije svega Slobodna zona i zona u Gornjem Knegincu, a druga – na bazi postojanja FOI-ja – osnivanje Tehnološkog parka, čiji su krajnji učinci i dosezi tek pred nama. Dvijetisućite godine obilježila je najveća infrastrukturna izgradnja u modernoj povijesti grada i županije, da bi onda početak i prvu polovicu posljednje dekade uzrdmao pad gotovo svih prepoznatljivih varaždinskih simbola: Varteksa kao tvornice i kluba, Tehnobetona kao građevinskog giganta, te dvojice nacionalno poznatih domaćih političara: Ivana Čehoka koji je uslijed pravosudnih procesa bio prisiljen otići ostavkom, te Radimira Čačića koji je bio isključen iz HNS-a. Na posljednjim lokalnim izborima svjedočili smo, dakle, svojevrsnom filmskom obratu.

• Što očekivati od predstojećih lokalnih izbora? Lokalnu političku scenu pratite već godinama…

Jedan od citata kojem se često vraćam, je citat iz filma „Gepard“, velikog talijanskog redatelja Luchina Viscontija. Film govori o propadanju talijanske aristokracije sredinom 19. stoljeća, a Burt Lancaster pritom tumači markatnog plemića u zrelim godinama koji, gledajući što se oko njega događa, u jednom trenutku mudro primjećuje i kaže: „Sve se mora promijeniti, da bi sve ostalo isto“. Silnice koje pokreću svijet, nepromjenjive su. Kao i uvijek, presudna je snaga malo dobrih ljudi i trenutna snaga društva da te ljude prepozna. Sve ostalo je sto nijansi sivoga.

Bankarski temelji

• Što portalu eVaraždin donosi bliža odnosno dalja budućnost?

Ovo je već peti redizajn portala koji predstavljamo Varaždincima. Veliki iskorak zasigurno smo napravili i na području sporta – naročito nogometa, što smatram vrlo važnim upravo zbog područja na kojem kao medij djelujemo. Ono što smo pak novim redizajnom ponudili, specijalizirani su financijski sadržaji, jer upravo je financijska industrija bio sektor u kojem je ovaj grad još do prije samo jednog desetljeća pokazivao iznimnu stvaralačku snagu i potencijal. Govorimo o najmanje tri izuzetna pothvata, a jedan od njih bio je i „Banka Kovanica“, na čijim temeljima, intelektualnim i kapitalnim, danas posluje Fine'sa i eVaraždin kao njezina medijska sastavnica.

• Gdje se osobno vidite u budućnosti?

Netko je jednom rekao kako čovjek može biti pribijen ili na križ misli ili na križ djelovanja. Na moje veće veselje: ja ću još jako, jako dugo biti razapet između oba ta križa. A onda, vidjet ćemo.