NOVOGODIŠNJI INTERVJU: Gradonačelniku Čehoku postavili smo 15-ak najvažnijih pitanja za 2019. godinu

Prvi dan nove godine ujedno je prilika da se s prvim čovjekom grada pretresu pitanja o kojima će zasigurno biti još mnogo riječi u godini pred nama.

S gradonačelnikom Grada Varaždina Ivanom Čehokom  stoga smo se osvrnuli na minulu godinu, te razgovarali o pitanjima poput – tko će uskoro u Varaždinu pokapati mrtve? S obzirom da su u slučaju aglomeracije raskinuti ugovori i raspisuje se novi natječaj, postoji li mogućnost da se domaće građevinske snage okrupne? Nedavno je u MIV-u došlo do snažnog kadrovskog "potresa", a što prvi čovjek grada može učiniti ako neka od industrija s najvećim brojem zaposlenih zaista stavi ključ u bravu? Ivanu Čehoku postavili smo 15-ak najaktualnijih pitanja, a u nastavku slijede njegovi odgovori...

Kakvom biste ocijenili minulu godinu?

Kao godinu upravne, organizacijske, kadrovske i financijske konsolidacije grada. Sama činjenica da smo u godinu dana znatno digli i proračun i kapacitete administracije i razinu aktivnosti po gradu, govori da je bila više nego dobra. Smanjili smo broj zaposlenih, izdvajanja za plaće i materijalne troškove, povećali razinu prihoda i uzeli velik novac iz EU fondova.

Prošlu godinu obilježilo je više tema, a jedna od njih je slučaj Aquatehnike koja će uskoro biti „dom“ dijela tvrtki iz Tehnološkog parka. Na koji način će se u budućnosti koristiti imovina bivše građevinske tvrtke?

Ima nekoliko ideja kako koristiti imovinu, sve su povezane sa činjenicom da imamo dosta tvrtki koje danas traže prostore za širenje. Isto tako, podržavam i ideju o osnivanju neke vrsti industrijskog tehnološkog inkubatora u kojem bi se povezala znanost, istraživanje i potrebe industrije.

Trenutno najveći infrastrukturni projekt, aglomeraciju, obilježio je još jedan zastoj zbog istrage DORH-a koju ste sami potaknuli. Posljednja novost je da su za dvije dionice ugovori raskinuti i raspisuje se novi natječaj. Kada se radovi nastavljaju i hoće li se na isti način razriješiti i ostale sporne dionice?

Aglomeracija je najveći projekt uopće u povijesti ovoga kraja i bio je ozbiljno ugrožen zbog neodgovornosti i nesposobnosti bivših političkih struktura od 2013. naovamo. Uspjeli smo ga izvući iz financijskoga rizika, raskinuti ugovore sa slovenskim tvrtkama i ide se u nove natječaje, nadam se da će biti okončanina proljeće i da će se radovi nastaviti. Sada se pokazalo da smo bili u pravu, premda nas je župan nazivao glupanima, što smo privremeno obustavili radove i prijavili mogući sukob interesa jer bi u pitanje došla ne samo naša aglomeracija nego i ukupno korištenje sredstava za tu namjenu. Moram umiriti građane i reći da ćemo sve napraviti na vrijeme.

Stranci ili holding domaćih?

Imaju li domaći građevinari kapaciteta preuzeti izvođenje radova na aglomeraciji, te postoji li bilo kakva mogućnost da se od strane Grada ili instuticije gradonačelnika potakne formiranje građevinskog holdinga koji bi bio u mogućnosti preuzeti radove takvog obima i zahtjevnosti? Naravno da kao gradonačelnik podupirem okrupnjavanje i jačanje domaćih građevinskih tvrtki. U gradu se već danas puno više ulaže, na svim područjima, i nama treba moćna i sposobna domaća građevinska operativa pa se iskreno nadam da će se više tvrtki odlučiti na povezivanje jer posla ima za sve.

Snažno je odjeknulo i posljednje povećanje komunalne naknade, pri čemu je prigovor oporbe, Reformista primjerice, glasio da Grad treba „umjesto podizanja nameta – koristiti europske fondove“...

Ludbreg, Čakovec, Koprivnica… svi su digli komunalne naknade jednostavno stoga što su troškovi održavanja i gradnje danas viši, osobito se to odnosi na Varaždin jer naknadu nismo mijenjali 10 punih godina. Ali mi smo i bez povećanja naknade ove godine podigli razinu aktivnosti za 50%, sada ćemo s povećanom naknadom još više uložiti u održavanje i izgradnju grada. Kada su u pitanju EU fondovi, jedini relevantan podatak može biti količina EU novca po glavi stanovnika. Kad uzmete sve projekte u kojima sudjeluje grad izravno i gradske tvrtke, onda smo mi ispred svih u Hrvatskoj. Mi smo samo prošli tjedan dobili nekoliko velikih projekata, i to raznovrsnih. No, treba reći da EU novac, uostalom, kao i svaki novac, ne može biti cilj nego sredstvo. Naša je prednost u tome što idemo u one projekte u kojima se ili sve financira iz EU ili se pretežno ili najvećim dijelom financira EU novcem dok je domaći novac od 6 do 30%. Nije isto EU projekt za koji morate izdvojiti 50% svojega novca ili EU projekt u kojem izdvajate 10% svojega novca. O tome nitko ne govori, zato sve kritičare pozivam da pogledaju kako grad aplicira i koristi EU fondove.

Uvođenje optičkog interneta, tako se barem doima – smatrate najvažnijim infrastrukturnim zahvatom u ovome dijelu svojega mandata, a u izbornoj kampanji govorili ste kako gospodarstvo grada treba „restrukturirati“. Budućnost, dakle, vidite u informatičkom sektoru (proširenje Tehnološkog parka, i sl.)?

Moram samo malo ispraviti: ja sam govorio o tome da treba pomoći i restrukturirati i postojeću industriju, ali privući i nova ulaganja u naše zone i Tehnološki park. Dakle, s jedne strane imate planove nove uprave Varteksa, planove Kalnika, poslovnog sustava Vindija, Gumiipexa, itd. koji će svi ulagati. S druge strane, imate Solvis koji je započeo s izgradnjom novoga poslovnog centra u Brezju kao i nekoliko drugih tvrtki koje grade u Brezju. I, naravno, ne na kraju, proširenje Tehnološkoga parka i barem pet tvrtki koje danas čekaju nove prostore ili u sklopu Tehnološkoga ili negdje izvan njega. Optička mreža stvara povoljno poslovno okružje, statistike gradova i država koje su prednjačile u optičkom povezivanju pokazuju da se znatno diže GDP i zaposlenost. Varaždin mora postati obrazovno i poslovno informatičko središte. U tome smislu ove ćemo godine ići s nekoliko novih inicijativa, nepoznatih i još neprovedenih u nas, poput e-learninga, intraneta za komunalne usluge i servise itd.

U međuvremenu, a s obzirom na nedavni potres u MIV-u kojemu nedostaje 100 radnika, kako ćete reagirati i što uopće možete učiniti stavi li zaista koja od industrija s najvećim brojem zaposlenih ključ u bravu?

Mi smo bili u kontaktu s upravom MIV-a, na zahtjev radnika osigurali i poklone za djecu radnika i pratili sve što se događalo. U razgovorima smo sa više institucija oko školovanja radne snage i imamo informacije i o uvoznim kvotama radnika.

Tko će pokapati mrtve?

Nameće se još jedno pitanje, kojega ste se i sami otvorili na prošloj sjednici vijeća, a to je cijena rada radnika u Čistoći, npr. Pitanje plaća potaknuo je i direktor Parkova Runac. Hoće li u bliskoj budućnosti rješenje biti poskupljenje komunalnih usluga ili dotacije iz gradskog proračuna, jer trend je da će za takve poslove plaće biti daleko veće? To nas vraća ponovno na vaše pitanje oko povećanja naknade. Na žalost, mi smo plaćali komunalne i infrastrukturne radove, pa i osnovne poput čišćenja i održavanja grada, zelenih površina i groblja kao i odvoza smeća po najnižoj cijeni u državi, što se neposredno vidi po materijalnom položaju radnika. S ovakvim plaćama nećemo više imati radnika. Ja razumijemgrađane, svako je povećanje cijena nepopularno, ali jednostavno Čistoća i Parkovi imaju kalkulacije kao da je cijena goriva još od 90-tih, dakle 3,5 a ne 9,5 kuna!

U srpnju ove godine nepravomoćno ste osuđeni u slučaju zemljišta za MBO i zemljišta za POS na Banfici. Za nekoliko mjeseci očekuje se pismena presuda. Što u pogledu toga poručujete građanima? 

Mislim da je javnost o tome svoje rekla. Dakle, da podsjetim, osam godina su nas optuživali da smo napravili štetu od 51 milijun, onda je nakon osam godina USKOK sam smanjio na 13,5, sada je sud presudio nepravomoćno na 5,5 milijuna ali također, kako ćemo dokazati, na potpuno pogrešan način. Kad stigne pismena presuda, odmah ćemo uložiti žalbu i dokazati da nije bilo štete.

HNS i SDP pozivali su vas na ostavku, a nedavno nisu podržali ni vaš proračun. Poznato je u kakvom ste odnosu s SDP-om, ali kada je riječ o HNS-u „plivate“ od pohvala Predragu Štromaru do poruka da se „pokriju grobnom tišinom“. Hvalite li Štromara u inat županu Čačiću?

Svakome tko sudjeluje u provedbi gradskih projekata rekao sam i reći ću hvala, dakle i Štromaru koji se zanima za projektei zastupniku Stričaku koji se silno angažira, direktoru Fonda Ponošu, gospodinu Leveriću koji je pomogao oko nekoliko kritičnih prometnih točaka itd. U demokraciji svatko radi svoje i svakome treba njegovo priznati ako prinosi zajedničkom cilju.

„Radije ću izgubiti izbore nego prividno riješiti smeće“. Najjednostavnije rečeno, što je novoga po tom pitanju?

Građani znaju da je zbrinjavanje opterećeno nizom tužbi i sporova u koje je grad uvukla bivša vlast SDP-a i HNS-a. Mi možemo zbrinuti otpad relativno brzo, ali ne možemo istodobno razriješiti sporove. Nisam avanturist da sebi pripisujem zasluge kako smo u dvije godine počeli odvoziti bale a da za dvije ili tri godine na naplatu dođu silne štete na koje smo tuženi. Dakle, pokušavamo raščistiti smeće, od otpada do štetnih odluka. Sada smo pred krajem toga procesa i uskoro ćemo izvijestiti javnost.

Kišobran za Kolindu

Čelnici gradskog i županijskog HDZ-a izjavljivali su kako zajednički oko pitanja otpada u Brezju obavljate sastanke u Zagrebu. Čini ste da ste i općento zadovoljni suradnjom s HDZ-om? Uvijek sam surađivao sa svima koji su spremni potisnuti svoje političke stranačke taštine i obzire na dobro svih. HDZ upravlja državom, prepoznaje varaždinske projekte i ne samo da podupire naše ideje nego iznosi svoje. Gospodin Habijan posebice brine za poštivanje demokratskoga postupka i rasprave i spona je između zastupnika i gradske uprave. Evo, upravo svi zajedno razmatramo kako u dvije godine isplatiti sve radove na knjižnici preko Ministarstva.

Turizam. Čini se da su građani zadovoljni Adventom u Varaždinu, ali i dalje smatraju da Špancirfest treba „refresh“. Koje je vaše viđenje i koji je vaš plan?

A, čujte, dio građana je na nož dočekao ideju ovogodišnjeg Adventa kao što svake godine rogobori protiv Špancira. Međutim, kad ih pitate u javnoj raspravi što bi promijenili, ne stigne nikakav odgovor, tako da je obično riječ o onima koji sami ne mogu organizirati proslavu dječjeg rođendana pa se posebno na to ne osvrćem. Ipak, moram reći da su općenito građani postali puno zadovoljniji našim konceptom Špancirfesta ove godine, kojim se vraćamo zapravo izvorno zamišljenom Španciru. Advent je već do sada premašio sve brojke prošlogodišnjih advenata, imamo silan rast posjetitelja i turista i to nas veseli, no najviše me raduje činjenica da su naši građani pohvalili izgled grada i preseljenje uz bedeme Starog grada. No, najvažnije jest da mi imamo nevjerojatno visok rast broja dolazaka i broja noćenja tijekom ove godine.

Oko turizma ste se također sukobili s Reformistima, rekavši da "manifestaciji poput Bučograda nije mjesto na urbanom festivalu". Može li u jednoj rečenici: u čemu je problem između Čehoka i Reformista?

Danski filozof Kierkegaard jednom je rekao da je najgore kad čovjek stalno stavlja naočale od kojih jedna leća uvećava, druga sve umanjuje. Tako se ponaša dio Reformista – svoje napuhavaju, tuđe umanjuju. Ali to je izraz nesigurnosti. Ja nemam nikakvih briga s Reformistima, to što oni stalno pokušavaju zametnuti neku svađu njihov je modus operandi. Žalosno je što Županija nije ni jednom jedinom kunom pratila ni Špancir ni Advent kao što slabo financijski prati kulturni i sportski život grada. Na Bučograde ili Noći vještica zbilja u ozbiljnoj raspravi ne bi trebalo trošiti riječi.

U Varaždinu se okupilo nekoliko „žutih prsluka“ koji su najavili i prosvjede protiv vas i gradske vlasti. Koji su razlozi i kako komentirate prosvjede.

Nisam shvatio koji su razlozi prosvjeda. Ako je to cijena odvoza, ona je posljednjom odlukom Gradskoga vijeća smanjena, umirovljenička samačka domaćinstva primat će subvencije za cijenu odvoza i nakon dva mjeseca vidjet ćemo što učiniti s individualnim domaćinstvima. Rekao sam više puta da se jedinične cijene nisu mijenjale nego je cijena rasla zbog usklađivanja sa zakonom i uredbom i to u svim usporedivim gradovima. Dakle, da je problem u našoj nesposobnosti, onda ne bi cijena rasla i u Puli, Rijeci, Čakovcu, Koprivnici, Krapini itd. Toliko za sada o tome.

Sljedeća godina će biti burna i zbog izbora za vijeća mjesnih odbora. Izlazite li sa svojim kandidatima i što očekujete?

U osam godina proteklih nije se toliko radilo po mjesnim odborima, ali, naravno, na projektima koji obuhvaćaju i više mjesnih odbora, kao u ove dvije godine. Naravno da ćemo imati nezavisne nositelje liste jer smatram da treba dati priliku i potaknuti ugledne građane iz mjesnih odbora da se aktiviraju u svojoj sredini.

Za kraj, što općenito očekujete od nove 2019. godine i što poručujete građanima?

Iduća, kao i idućih nekoliko godina, bit će razdoblje najvećih ulaganja u komunalnu, prometnu, obrazovnu i sportsku infrastrukturu kao i u kulturne programe i aktivnosti mladih. Svima želim prije svega dobro zdravlje jer je to pretpostavka za sva ostala dobra što ih sami moramo priskrbjeti sebi i zajednici. Sve što činimo, činimo zajedno s građanima kao partnerima, od donošenja proračuna, općih akata, urbanističkih i drugih propisa te stoga pozivam građane da se još aktivnije uključe u planiranje razvoja grada.

Pitanje prvoligaša

Minulu godinu obilježili su i veliki sportski uspjesi varaždinskih sportaša, poglavito izbornika Zlatka Dalića i Željka Krajana, ali i pitanje financiranja NK Varaždina. Hoće li to pitanje dobiti svoje konačno rješenje početkom godine i ima li kakvih promjena u vašem odnosu prema vodstvu kluba s obzirom na zadnju sjednicu vijeća? Varaždin je grad s najviše aktivnih sportaša po glavi stanovnika i to u različitim sportovima. Prije donošenje proračuna po prvi put smo ih sve pozvali, odazvalo se preko stotinu predsjednika ili predstavnika klubova. To govori dovoljno. Podigli smo razinu izdvajanja za sport i još ćemo dići ako bude nužno. Volio bih da imamo prvoligaški nogomet i grad će financijski pratiti ali neće zakinuti druge sportove.

Financiranje kulture

Osim sporta, u Varaždinu važnu ulogu igra i kultura. A uz Špancirfest, Barokne večeri daleko su najpoznatiji varaždinski brend. No, njihov budžet neusporedivo je manji od onoga Dubrovačkih ljetnih igara te nemaju ni svojih prostora. Ravnatelj Bobić predlaže sinagogu – hoće li tu biti kakvu promjena? Barokne večeri su postali, uz naše sportaše,najbolji veleposlanik Varaždina u svijetu, imao sam prilike slušati hvalospjeve festivalu od uglednih umjetnika. Sinagogu konačno moramo obnoviti bez obzira na Barokne i pretvoriti je u multimedijalni prostor. Ali je također vrijeme da smjestimo vrijednu galeriju Malogorski (sad je gotova evaluacija građe) kao i dio galerije Vugrinec. Također bit će novih umjetničkih projekata, izdvojili smo konačno posebno Kerekesh teatar, veselim se prvoj pravoj komediji koju je i grad financijski pomogao. Važno je reći da imamo više europskih projekata za mlade, koje smo konačno uspjeli okupiti u Domu mladih u Preradovićevoj.