Habuš: Rješavamo probleme iz prošlosti i okrećemo se projektima budućnosti

Piše: 30 dana/promo

Objavljeno: 02.03.2015. 09:47

Zadnja izmjena: 17.02.2016. 11:18

Foto: Zoran Stanko

Privremena obustava izvršenja pororačuna, štetni ugovori s Biotehnološkim parkom, sporovi s Crtoradom, situacija u JUGS-u, varaždinska zračna luka, ali i veliki projekti budućnosti samo su neke od tema s kojima se završila  protekla i započela nova godina.

U intervjuu za mjesečnik 30 dana, gradonačelnik grada Varaždina Goran Habuš prokomentirao je neke od najinteresantinijh tema o kojima Varaždinci i Varaždinke redovito razgovaraju na kavama.

Varaždince je početkom godine zabrinula vijest o privremenoj obustavi izvršenja gradskog proračuna. Što ta mjera konkretno znači i imaju li naši sugrađani razloga za brigu?

Kada govorimo o obustavi izvršenja gradskog proračuna, to se nekad zvalo mjere štednje. Rebalans je drugi korak. Na rebalans mediji nikad ne reagiraju na način na koji su reagirali na ovu obustavu, što je puno bezazlenije. Naime, ni jedna stavka u proračunu se ne dira u svom ukupnom iznosu, ali se usporava izvršenje proračuna na način da sve ono što se može plaćati smanjeno, recimo iznosom od 30 posto, a to su dotacije prema sportskim udrugama, prema udrugama u kulturi, sve ono što nije zakonski ugovorno riješeno se dakle usporava. Ovo je četvrti put da Grad uvodi ovakvu mjeru štednje. Kada smo donosili proračun jasno smo rekli da ćemo tek nakon tri mjeseca znati koji su efekti mini porezne reforme. Svaki proračun je procjena koju  pokušavate donijeti na najbolji mogući način.

Najavili ste da će se na dnevnom redu iduće sjednice Gradskog vijeća naći i odluka o rješavanju konačne situacije s Biotehnološkim parkom. Kakav je prijedlog odluke?

Da, pred vijećnicima će se naći prijedlog odluke o rješenju konačne situacije s Media grupom vezano uz Biotehnološki park, što se nadam da će vijećnici prihvatiti. Izlazak iz te priče nešto će nas nažalost koštati. Napravit ćemo prezentaciju na Međustranačkom vijeću, a procjena je i nas i svih koji su u to uključeni da se izađe iz toga ugovora i sporazumno raskine. Svaka će strana, u ovom slučaju Grad Varaždin, morati nadoknaditi nastale troškove koji su opravdani i vezani isključivo uz ovaj projekt. Sve ostalo, bilo kakve tužbe, arbitraža, vodi nas u neizvjesnost i prema procjeni nas i naših odvjetnika mogu nas koštati u konačnici puno više, a da ne govorim da bi mogli blokirati zemljište na dugi niz godina. Ovim prijedlogom mi bi zemljište u Brezju mogli nakon isplate osloboditi i staviti u funkciju. To je 700 tisuća kvadrata uz istočnu obilaznicu, nova poduzetnička industrijska zona, gdje je benefit puno veći nego što će nas koštati sporazumni raskid ugovora.

Još uvijek je aktualan i spor s Crtoradom. Pregovori traju već dosta dugo, a može se čuti da je došlo do nekih dogovora? Je li to točno i što ste dogovorili s Crtoradom?

Postoji tužba Crtorada prema Gradu Varaždinu zbog odluke koju je donijelo Gradsko vijeće 2012. Traje dosta dugo, ali mi pokušavamo naći jedan model koji će biti usmjeren prema onima koji plaćaju parkiranje i koji ga koriste na propisan način. Ni način naplate ni cijena parkiranja nije bila sporna. Već je uvijek kazna bila najveći kamen smutnje. Ima dosta pozitivnih prijedloga i od strane Grada i od strane Crtorada, koje mislim da smo u konačnici usuglasili. Očekujem da će prvog tjedna u ožujku na javnu raspravu ići prijedlog nove odluke te će građani moći vidjeti o čemu se radi. Govori se i o novim parkirališnim mjestima, a ide se na ruku stanarima centra kojima ljudi koji dolaze raditi u Varaždin, parkiraju i zauzimaju mjesta. Ide se i prema tome da se garaža na Kapucinskom učini atraktivnijom, kupnjom mjesečnih karata. Model je zamišljen da bude pogodniji za one koji ne krše propise. Mogu istaknuti da se ide i prema parkiralištu na Trgu bana Jelačića. Uvest će se model koji je uveden i u bolnici koji će i tamo napraviti reda. Prijedlog je da se pola sata ne plaća, a nakon pola sata da se plaća 10 kuna i to u režimu od 8 do 12, a nakon 12 sati popodne se vraća normalan sustav naplate.

Kakva je sada situacija s Javnom ustanovom Gradski stanovi? Što je s ovrhom Hypo banke?

JUGS je problem već duže vremena. Zapeli su radovi od samog početka, da ne govorim koliko tu stvari stoji u pozadini, od kupovine zemljišta, od ovrhe koja me dočekala 2011. na 34 milijuna kuna kojim smo trebali kupiti zemljište u Vilka Novaka od T7 Grupe i od Ekosa. Uspjeli smo to zaustaviti i izaći van iz tih problema. Završeni su objekti A1 i B1, u objektu B1 prodano je 11 stanova, 23 ih ide u najam, a ostali će ići dalje u prodaju. Konačno smo došli do pozicije od onih koji su morali davati novac u izgradnju da sada konačno možemo nešto uprihodovati i servisirati sve one obavze koje JUGS ima i prema APN-u i prema Hypo banci. Razgovori s Hypo bankom su obavljeni i  JUGS je predočio plan otplate i način na koji misli taj novac vraćati, tako da je na banci da taj prijedlog ovrhe makne. Pred JUGS-om su puno bolja vremena.

U Gradu je proveden nadzorom Ministarstva financija. Jesu li poznati nalazi?

Koliko ja znam, nadzor Ministarstva financija se odnosi na sam Grad Varaždin, vezano uz namjensko trošenje dotacija od strane države. To nisu samo sredstva APN-a, već sve ono što smo dobili od države i to je najnormalniji nadzor. Nemam još nalaze i čekam ih s nestrpljenjem. Mogu garantirati da u posljednje dvije godine, ta zadnja sredstva u mom mandatu, odnosno prva i jedina koja smo dobili od APN-a su otišla strogo namjenski za tu lokaciju za koju su i tražena. Je li prije bilo kakvih nepravilnosti, doista ne znam.

Hoće li Varaždin imati zrakoplovnu luku? Kakva je situacija s aerodromom, odnosno s Varaždin Airportom?

Aerodrom je također jedan od duhova prošlosti koje vučemo. Ostala jesu neka dugovanja između Varaždin Airporta i Winaira. Bili smo spremni sjesti za stol, angažirati vještaka i dogovoriti se oko toga koliko je taj dug. Međutim, u trenutku blokade računa ti su razgovori od strane T7 grupe postali ucjenjivački. To nismo mogli prihvatiti. Išli smo s varijantom da se osnuje nova tvrtka, no Vijeće to nije prihvatilo. Sada konkretno radimo na iskazu interesa, odnosno izrađujemo jedan pozivni natječaj da bismo vidjeli postoji li interes nekog ulagača da uđe u aerodrom kao najmoprimac ili koncesionar i da vodi brigu o aerodromu dugoročno. Bilo je nekoliko zainteresiranih skupina ljudi, razgovora obavljenih u vijećnici. Ovih dana očekujem jedno pismo namjere. Jedan jako interesantni strani ulagač je tu koji bi uzeo i najam i operaterstvo nad aerodromom, ali i razvoj aerodroma. Ali više ćemo javnost obavijestiti kad to pismo namjere dođe.

Jedna od vrlo zanimljivih tema u Varaždinu je Tehnološki park. Najavili ste velike projekte. O čemu se radi?

Mislim da smo napravili veliki pomak. Država je krenula u pravcu davanja statusa javnosti Sveučilištu Sjever, kadidiramo se za Europsku prijestolnicu kulture 2020., tu je i Tehnološki park 2. To su tri vrlo velika projekta koja su kompatibilna i strateški važna i nadam se da ćemo u sva tri uspjeti. Tehnološki park 2 je projekt vrijednosti 50 milijuna eura, no njegov benefit za ovaj grad i za ovu regiju nije samo financijski. Tu je zamišljeno od 800 do tisuću stručnih mladih kadrova, to znači priljev mladih ljudi, nove mlade obitelji, što opet znači da će biti potrebe i za stanogradnjom te da će živnuti i samo tržište. Prva faza ovog projekta je odobrena. Dobiveno je nešto više od 15 milijuna kuna za svu projektnu dokumentaciju. Još je daleko realizacija. Ekipa iz Tehnološkog parka mora dobro opravdati kasnije faze i pokazati kako i na koji način ga popuniti, ali ono što se meni sviđa jest da je okrenut prvenstveno kao pomoć postojećem gospodarstvu cijele regije, a ne samo grada.

Nikako ne možemo izbjeći pitanje baliranog otpada na ulazu u naš grad. U kojoj fazi je rješenje ovog problema? Je li gotov Plan sanacije?

Plan zbrinjavanja je ovih dana gotov. Svakako ćemo što je prije moguće doći do ministra zaštite okoliša i predstaviti mu Plan. Ako je ministar suglasan da nam na taj način odobre sufinanciranje od 60 posto, tada naravno još moramo pitati i koncesionara je li i on voljan na taj način taj otpad obraditi i konačno riješiti problem baliranog otpada. Ono što stalno napominjem i što zaista treba reći da mi od 1. kolovoza 2013. više ne baliramo otpad, dakle ne stvara se novi balirani otpad. Ono što je u Brezju treba maknuti, a posljedica je jednog lošeg gospodarenja otpadom. Mislim da smo ipak te neke probleme koji se vuku dugi niz godina počeli rješavati i uspjeli ostaviti iza sebe te se s više energije posvetiti budućnosti i budućim projektima.

Intervju je preuzet iz mjesečnika 30 dana.

Komentari