Krešimir Krog: Kako smo nekoliko tisuća aparata za kavu prebacili na euro

Prelazak na euro, zelena tranzicija, digitalna tranzicija, fiskalizacija i trendovi zdrave hrane samo su dio onoga što se posljednjih godina prelama preko jednoga od najvećih hrvatski biznisa kada su u pitanju samoposlužni aparati za snack i piće. „Ne zaboravite korona krizu“, dodaje u šali Krešimir Krog dok razgovaramo o njegovom porastu prihoda od deset posto, kao i rastu broja zaposlenih u proteklo vrijeme. Ulažu povećano u marketing, jer se i na tom području zbivaju promjene, a vlasnik Krešimir-Future najponosniji je na dvije stvari pritom: što u koroni nije bio prisiljen smanjivati plaće (iako nije primao državne subvencije), te što je akvizirao nove dvije tvrtke. Kaže: „Čim malko osvane sunce odmah su svi jaki i dižu se na zadnje noge.“ Ovo je priča o svemu tome...

• Je li točna informacija da ste za vrijeme korone ušli u još dvije akvizicije?

To je točno. To su bile teške odluke, ali više za moje zaposlenike i za moje bližnje nego za mene samoga. Donio odluku sam o dvije nove akvizicije i dosada ih već isplatio. Akvizicije se rade u krizno vrijeme jer čim malko osvane sunce, kao sada, odmah su svi jaki i dižu se na zadnje noge. Najviše se ipak ponosim time što našim djelatnicima čitavo to vrijeme nije uskraćena ni jedna kuna, iako dio naših aparata neko vrijeme nije radio kao što nisu radile ni neke tvornice.

• Isplatili ste ove godine i poslovne prostore?

To je javni podatak, odnosno podatak koji smo odlučili podijeliti s našim zaposlenicima na zajedničkom sastanku. Smatram da imaju pravo imati informaciju o tome. Bio je to šestogodišnji proces, sada je prostor naš, možemo u miru živjeti i raditi, neka je zdravlja samo.

• Ovu godinu velikim dijelom obilježit će vam prelazak na euro?

Za nas je to proces koji traje od 2022. godine, jer mi imamo nekoliko tisuća aparata, a dnevno smo ih mogli obraditi samo određeni broj. Međutim, 14.1. službeno smo proglasili pobjedu nad eurom, iako poliranje sustava naplate još traje i trajat će. Euro kao valuta, naime, postoji od 2002. godine, od tada su se novčanice mijenjale, a naš sustav mora ih prepoznati sve.

Prelamanje svih promjena

• Što je bilo zahtjevnije: fiskalizacija ili preleazak na euro?

I tehnički i financijski zahtijevniji je bio prelazak na euro.

• Čini se da se preko vašeg poslovnog sustava prelama sav hrvatski progres?

Da, u zadnje četiri godine nastale su velike zakonske promjene, dok su do toga razdoblja promjene bile više kozmetičke. Prelazak na euro bio je već peta tranzicija u posljednje vrijeme.

• Zalena tranzicija zahvatila vas je kad je u pitanju ambalaža: žličice i čaše?

Da, kad netko sa strane promatra naš biznis, sve mu se čini jako jednostavno. Staviš automat i „bok“, no nije tako. Zelena tranzicija zahvatila nas je sve u Europskoj uniji podjednako, a zbog toga nije postojalo ni stranih uzora. Bilo je tehničkih problema, na koje naši dobavljači (proizvođači) nerijetko nisu imali odgovor, a najveći problem bile su drvene žličice.

Zeleno, zdravo, digitalno

• Zašto baš žličice i kako ste riješili taj problem?

Bio je to za proizvođače novi artikl, a nitko nije predvidio da određene vrste drva pri doticaju s vrućim napitkom ispuštaju tanine te automatski mijenjaju aromu odnosno kvalitetu napitka, i to skoro do neprepoznatljivosti. Na kraju se ispostavilo da je za proizvodnju žličica najbolja sibirska breza, jer je neutralnog mirisa i ne ispušta tanine. U tome smo kao tvrtka sudjelovali vrlo, vrlo aktivno.

• Zasigurno vas zahvaća i trend zdrave hrane?

Apsolutno. Zdrava hrana je sve prisutnija. Orašasti plodovi, čips od jabuke, sve što preporučaju nutricionisti, međutim moram reći da to naši ljudi još uvijek prihvaćaju puževim korakom. Dokazuju to pokazatelji prodaje. Još uvijek kao potrošači prije biramo klasični čips nego onaj od jabuke.

• Svim tim podacima raspolažete zbog sustava digitalizacije koji neprestano nadograđujete?

Da, sve podatke vidimo i pratimo u reaalnom vremenu. U svakom trenutku znamo što se na našim automatima širom Hrvatske prodaje i koliko. To je ujedno baza svih budućih nadogradnji našeg sustava.

Vlada je dala obol

• Hrvatska se sočava s fluktuacijom kadrova, a kako po tom pitanju vi stojite?

Imali smo fokus na to da zadržimo kadar koji je nosio firmu i uspjeli smo u tome. Dodatno smo se pritom ojačali s mladim kadrom, i to najviše na području logistike i marketinga. Postojeći kadar davao nam je signal da su u tom smislu pojačanja potrebna i prihvatili smo njihov opravdani prijedlog.

• Što vam podaci o potrošnji govore kada je u pitanju inflacija?

Primjećuje se da je inflacija pogodila naše klijente, a to nam pokazuje volumen prodaje – ne nužno ostvareni prihod. Rekao bih da ljudi još uvijek ne prepoznaju ni stvarnu vrijednost eura,  odnosno da kako vrijeme odmiče tako polako, zub po zub, popuštaju kočnice. To je proces koji će potrajati još neko vrijeme prije nego što se volumen prodaje u cijelom gospodarstvu vrati na staro?

• Što biste rekli, kako se Hrvatska kao država snalazi u svemu tome?

Mi kao tvrtka izbjegavamo bilo kakve subvencije, osim onih koje su nužne, tj. odnose se na sve podjednako. Organizirali smo se da ne ovisimo o tome, da nam to ne bude konopac oko vrata. U globalu, mislim da se Vlada RH na čelu s Andrejom Plenkovićem dobro snašla i dala veliki obol u očuvanju radnih mjesta, pogotovo kada su u pitanju covid mjere. Mi sredstva nismo ni tražili ni dobili, ali sam od naših partnera čuo da im je to mnogo značilo u tim turobnim vremenima covid krize.

Nova tvrtka, optimizam

• Krizi radne snage s kojom se Hrvatska sad bori vi ste zapravo svjedočili na jedan drugi način, a ne kao poduzetnik dana?

To su kretanja koja sam u Austriji vidio još prije 30 godina, a slika se sada u identičnom obliku javlja kod nas. Složeni je to momentum koji nije nastao jučer ni prekjučer, nego se oblikuje već desetljećima. Treba istovremeno biti iskren i priznati da su se uvjeti u Hrvatskoj relativno približili uvjetima u zemljama u koje hrlimo. Treba isto tako imati u vidu određeni poriv u našim ljudima koji se oblikovao desetljećima, pa ih nešto vuče da idu van, u nepoznato, u potragu za boljim životom, makar je to često iluzija. Kako god bilo, najvažnije se iz inozemstva vratiti sa znanjem, jer pristup financijama danas je relativno lak, ali znanje je to koje će kao i uvijek ostati glavni jezičac na vagi uspjeha.

• Pokrenuli ste i novu tvrtku, „Futura instalacije“?

Da, s partnerom koji je s nama surađivao 20 godina otvorili smo tvrtku Futura Instalacije, koja se bavi vodoinstalacijama, ventilacijama i t.sl. To je investicija nevezana uz naš core biznis, pronašli smo nišu u Hrvatskoj i inozemstvu i istina je da se u tom pogledu prvi put suočavamo s nedostatkom radne snage u obrtničkim zanimanjima i razmišljamo o posezanju u neke druge bazene.

• S obzirom na sve, što biste poručili za kraj?

Htio bih da kao društvo počnemo biti optimističniji i da više cijenimo našu zemlju odnosno sami sebe. Tada će nas cijeniti i drugi. Tko to želi vidjeti: zadnjih godina je bilo dosta pomaka od strane države. No, sve države svijeta imaju porez. Osobno sam prvi zato da nitko ne ide kući ispod 1000 eura plaće, a mi smo kao tvrtka ponosni da to našim ljudima omogućujemo. Zajedno smo jači i to nije floskula. Zaposlenik, poslodavac i država moraju činiti jedan orkestar. Neka to bude simfonija umjesto solo-violine.