Lea Lesar Dolenc učiteljica je njemačkog jezika u OŠ Vidovec i ono zbog čega se posebno ističe je njezin angažman u promociji njemačkog jezika i kulture. Naime, Lea je najmlađa dobitnica u povijesti Hrvatske Križa za zasluge na vrpci Reda za zasluge Savezne Republike Njemačke, koji joj je dodijelio predsjednik Savezne Republike Njemačke. No, ona je uz sve to jednostavno učiteljica koja živi svoj posao i koju djeca vole. 

Lea je pokretačica niza obrazovnih i kulturnih projekata, a zahvaljujući svojem istaknutom dugogodišnjem pedagoškom i kulturnom angažmanu zaslužila je najviše nacionalno priznanje, koje predsjednik Savezne Republike Njemačke dodjeljuje za zasluge koje služe općem dobru. Ona je njemačkom jeziku podarila novo lice svježine i atraktivnosti, baš kakva je i ona sama. 

Lea, od kuda ljubav prema njemačkom jeziku? 

- Sve je krenulo jako rano. Naime, već kao dijete gledala sam crtane filmove i serije na austrijskim televizijskim programima da bi negdje u 4., 5. razredu rekla roditeljima kako ja to sve razumijem i tako je krenulo. Također, nekako u to vrijeme već sam znala da želim biti učiteljica, a u 8. razredu shvatila sam da želim biti baš učiteljica njemačkog jezika. 

Jeste li ikada požalili zbog svoje odluke? 

- Nikada nisam požalila. Kada ulazim u razred, sve brige, probleme i loša raspoloženja ostavljam ispred vrata učionice i od tog trenutka u potpunosti se predajem učenicima. Oni jako dobro primijete i osjete kakvog ste raspoloženja, a kada razvijate odnos s njima, zavole vas, pa čak i kada ih 'špotate'. 

Već 21 godinu radite kao učiteljica njemačkog jezika u OŠ Vidovec. Jeste li se u tom periodu promijenili kao učiteljica i kao osoba? 

- Jako sam se promijenila i vidljiva je velika razlika u odnosu na početne godine rada. Prije sam imala puno više kriterije za ocjenu dovoljan, a sada je situacija ipak nešto malo drugačija. Sada su druge stvari došle do izražaja kao što je mudrost koja dolazi s godinama pa znate filitrirati što je važno u poučavanju, a što je manje važno. 

Učenici baš ne vole njemački jezik. Zašto je to tako? 

- Iskreno, ne znam zašto. Možda zbog toga što je njemački jezik izrazito precizan, krut i strogo definiran što ponekad ne djeluje baš privlačno. No, uvijek se nađu kreativni načini kojima se jezik djetetu može približiti.

Na koji način nastojite učenicima uljepšati njemački jezik?

- Služim se raznim „pomoćnim sredstvima“ kao što su filmovi, kreativni zadaci, pjesme, projekti i slično. Primjerice, mojim je učenicima drago kada svoj članak na njemačkom jeziku vide objavljen u školskim novinama na njemačkom jeziku „MAX“, a tu su i Erasmus projekti zahvaljujući kojim imaju mogućnost otputovati u neku zemlju i steći nove prijatelje i iskustva. Također, tu su projekti "Theaterspiele" - Dramske igre na njemačkom jeziku, Schülerblatt „MAX“ - Školski list na njemačkom jeziku „MAX“, Show „Max sucht den Superstar“ - Talent  Show „Max traži zvijezdu'', "Europäischer Tag der Sprachen" - Europski dan jezika i ''Poesieabend'“ – Večer poezije. 

Zahvaljujući Vašim aktivnostima i projektima koje provodite s ciljem promicanja njemačkog jezika i kulture, dobili ste i posebno priznanje - orden za posebne zasluge. 

- Da, prije godinu dana dobila sam spomenuto priznanje i to na moje veliko iznenađenje. Nisam uopće znala da sam u procesu u kojem vas dvije, tri godine promatraju bez da to znate. U tom periodu proučavao se moj profesionalni rad, ali i privatni život. No, ne znam koji su bili kriteriji za odabir i tko me prijavio jer mi veleposlanik nije to smio otkriti. Ono što znam je da je jako malo ljudi u Hrvatskoj dobilo to priznanje, a ja sam najmlađa osoba u povijesti Hrvatske koja je dobila taj orden. Međutim, nagradu doživljavam kao nagradu cijelog tima udruge Europski kulturni krug (EKULT) s kojim surađujem u realizaciji projekata jer sama to ne bih mogla. 

Kako uspijevate uskladiti sve te silne aktivnosti oko projekata i obiteljski život? 

- Djeca u školi i moje dvije kćerke temelj su mi svega u životu i tu dobivam energiju. Starijoj kćeri koja ide u 2. razred gimnazije njemački 'leži' tako da sudjeluje u projektima koje provodim, a mlađoj, koja ide u 6. razred, također dobro idu jezici. 

Možete li izdvojiti neko negativno i pozitivno iskustvo u svojem radnom vijeku? 

Ne mogu izdvojiti niti jedno loše iskustvo. Loša je generalno situacija u obrazovanju i to mogu istaknuti kao loše iskustvo. Što se tiče pozitivnog iskustva, to doživim svaki puta kada uđem u razred i vidim da su djeca vesela, iskrena i da me lijepo pozdrave. 

Kakva je razlika između učenika prijašnjih i današnjih generacija? 

- Razlika je velika jer je okruženje u kojem žive drugačije. Okolnosti se u vrlo kratkom roku rapidno mijenjaju. Danas djeca mogu brzo doći do informacije i nemaju strpljenja za čitanje. Zbog svega toga, poučavanje je drugačije. Čak ne bih rekla teže, već isključivo drugačije i nastojim se prilagoditi novostima koje djecu interesiraju. 

Da niste učiteljica, što biste bili? 

- Ne znam. Mislim da ne postoji druga opcija. Tu sam doma. 

 

Komentari

06.12.2018. 18:40h Zadnja izmjena: 06.12.2018. 18:40

Foto: Luka Šalamun