'Dolaze tornjevi, počinje bušenje, možemo imati najveću geotermalnu elektranu u ovom dijelu Europe'

Europska komisija proglasila je Hrvatsku najvećim geotermalnim potencijalom u ovom dijelu Europe, a Varaždinka županija raspolaže najvećim hrvatskim geotermalnim poljem. Riječ je o polju Lunjkovec-Kutnjak, koje se prostire na stotinu kvadratnih kilometara; koje je istraživano još 1970-ih, no sljedećih mjeseci očekuje se postavljanje bušotinskih tornjeva u svrhu ispitivanja bušotina Lunjkovec-1 i Kutnjak-1.

Projekt vodi mag. geol. Alen Požgaj, diplomirao je geologiju na PMF-u, a sada je direktor tvrtke Bukotermal u vlasništvu Varaždinske županije i Općine Mali Bukovec. Na projektu radi gotovo od prvog dana kao konzultant, a „otkriće“ je Darka Markovića, načelnika Malog Bukovca, koji na projektu radi već posljednjih 20 godina, od ranih 2000-ih kada je bio zaposlenik Sveučilišta Sjever. 

- Župan Anđelko Stričak te Alen Runac kao predstavnik  skupštine društva, kao i načelnik Darko Marković smatraju da Bukotermal treba voditi struka. Svjesni su da je projekt nevjerojatno ekonomski vrijedan, ali ne samo u financijskom smislu, nego za dobrobiti, odnosno za održivi gospodarski rast i razvoj Varaždinske županije i općine Mali Bukovec. Cilj nam je dokazati da se javnim novcem itekako isplati ulagati u vlastite obnovljive izvore te da izvori financiranja JLS-ova ne moraju nužno biti samo fondovi, već mogu biti i vlastiti, projektni - kaže direktor Bukotermala Alen Požgaj.

O kakvim je pak „izvorima“ riječ govore neke činjenice.

Najveći geotermalni projekt

Jedina geotermalna elektrana u Hrvatskoj nalazi se kraj Bjelovara, u mjestu Ciglena, a naziva se „Velika 1“. Otvorena je početkom 2019., investitor je tvrtka iz Turske, no veliki dio posla odradili su domaći stručnjaci. Dio njih kasnije je bio (ili još uvijek jest) angažiran na tome našem najvećem geotermalnom polju u Hrvatskoj, na krajnjem istoku Varaždinske i sjevernom dijelu Koprivničko-Križevačke županije. U Hrvatskoj trenutno niti ne postoji veći geotermalni projekt. Požgaj kaže:

- Kada bismo upogonili sve postojeće bušotine, Hrvatska bi mogla raspolagati s gotovo 1 GW snage geotermalnih elektrana, što je skoro 20 posto sveukupne snage trenutnih elektrana kojima Hrvatska raspolaže. Došli bismo, dakle, do relativno visoke razine energetske samodostatnosti, što sve više prepoznaje država, ali i privatni investitori. Bilo je stoga raznih ponuda za partnerstva sa stranim investitorima za razvoj geotermalnog projekta na IP „Lunjkovec-Kutnjak“, jer u Hrvatskoj se trenutno u tom smislu ne radi ni na čemu većem ni značajnijem.

Kada se u Malom Bukovcu dovrši izgradnja elektrane, Varaždinska županija će raspolagati drugom geotermalnom elektranom u Hrvatskoj nakon one kraj Bjelovara. Riječ je o fazi 1 koja bi trebala trajati najduže dvije godine, a paralelno bi se radilo na novim bušotinama, koje bi Mali Bukovec trebale dovesti do snage istovrijedne snazi bjelovarske elektrane, ako ne i jačoj. Bjelovarska elektrana, naime, proizvodi maksimalno 10 megavata struje, a varaždinska bi mogla i 12.

Nitko to javno neće reći pa ni Alen Požgaj, no u financijskom smislu okvirno se računa da jedan megavat struje proizveden iz geotermalne energije „ugrubo“ nosi jedan milijun eura prihoda godišnje. U slučaju Malog Bukovca to bi u početku značilo jedan do dva milijuna eura godišnje, a kasnije i preko deset milijuna. Za Varaždinsku županiju to dugoročno predstavlja značajan izvor prihoda, uzevši u obzir da je njezin izvorni proračun za ovu godinu iznosio 20,3 milijuna eura, dok Općina Mali Bukovec raspolaže znatno manjim sredstvima.

Potencijal veći od očekivanog

- Inicijalna ideja načelnika Markovića bila je proizvoditi toplinu i pomoći lokalnim cvjećarima, koji u Bukovečkom kraju predstavljaju oko 40 posto ukupne proizvodnje sezonskog cvijeća u Hrvatskoj. Kasnije su istraživanja pokazala kako možemo proizvoditi i električnu energiju, što mijenja apsolutno sve.

Nakon procesa proizvodnje električne energije, višak topline iz geotermalne elektrane moguće je iskoristiti za grijanje lokalnih staklenika i plastenika za proizvodnju cvijeća, voća i povrća. Geotermalna elektrana Varaždinske županije zbog toga bi predstavljala stratešku preobrazbu za lokalno gospodarstvo, za Općinu Mali Bukovec i za cijelu Varaždinsku županiju, a Požgaj predviđa kako će se na temelju svega razviti i intelektualne usluge, kao i niz manjih tvrtki u okolici elektrane, budući da je riječ o pionirskom pothvatu.

- Zakonski gledano, geotermalna energija spada u istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, odnosno radimo po naftno-rudarskoj praksi, koja  je ujedno fantastična u Hrvatskoj, budući da su naši stručnjaci u prošlosti radili na području Rusije, Sirije, itd. Naša praksa s naftom i plinom zapravo je vrlo cijenjena, a sada smo se preorijentirali na geotermal, budući da je, da se tako neformalno izrazim, bušotini „svejedno“ ide li kroz nju nafta ili voda.

Objekt veličine nogometnog igrališta

Geotermalna energija je zapravo toplinska energija koja se iz zemlje posredstvom vode prenosi na površinu te uz pomoć adekvatnog postrojenja (elektrane/toplane) koristi za proizvodnju električne i toplinske energije. Geotermalna elektrana u Malom Bukovcu, ukoliko želi dostići najveću u ovom dijelu Europe, stajat će između 50 i 60 milijuna eura. Skupština Varaždinske županije zbog toga će sljedećih godina možda morati donijeti i odluku o strateškom partnerstvu, no sada je pred svima nama izgradnja objekta veličine nogometnog igrališta koji bi se, bude li sve išlo prema planu, mogao početi graditi sljedeće godine.

- Dogodio se veliki skok u energetici. Tvrtke poput INE i Janafa koje 1970-ih i sve donedavno nisu bile zainteresirane za takvu vrstu energije (bile su orijentirane na naftu i plin), sada uz pomoć Europskih direktiva i fondova žele povećati vlastite kapacitete obnovljivih izvora energije i smanjiti potrošnju CO2 na razini cijele korporacije. Sada i one, dakle, ulaze u taj biznis s vlastitim kapitalom, kao i niz manjih investitora koji prepoznaju poslovni interes i priliku. Mi u Bukotermalu, međutim, trenutno radimo najveći posao, a on je usmjeren isključivo na boljitak stanovništva cijele županije - Požgaj zaključuje.