Rektor Sveučilišta Sjever: U novu akademsku godinu ulazimo jači i kvalitetniji

Rektor Sveučilišta Sjever prof. dr.sc. Marin Milković

Objavljeno: 07.12.2014. 18:16

Zadnja izmjena: 13.01.2016. 07:19

Foto: Andrej Švoger

Nakon mnogo uloženog napora i dugih pregovora, sjeverni dio Hrvatske dobit će svoje javno sveučilište. Sveučilište Sjever, koje je nastalo integracijom Veleučilišta Varaždin i Medijskog Sveučilišta u Koprivnici, izborilo se za javni status, a trenutno su i u postupku reakreditacije.

O kvaliteti sveučilišta, važnosti novog statusa te planovima za daljnji razvoj Sveučilišta Sjever, razgovarali smo s rektorom prof. dr.sc. Marinom Milkovićem.

Već dulje vrijeme vode se pregovori, a mogli bismo reći i bitke oko statusa Sveučilišta Sjever. Jeste li se uspjeli izboriti za status javnog sveučilišta?
Sveučilište Sjever u završnoj je fazi preoblikovanja u javno sveučilište regije sjeverozapadne Hrvatske, čime će ova regija konačno dobiti vlastito, javno sveučilište. To je rezultat dugogodišnjih napora Uprave Sveučilišta i čitavog niza ljudi koji su smatrali da je javno sveučilište ovoj regiji nužno kako bi se mogla uspješno razvijati i osigurati ljudima ovog dijela Hrvatske, prije svega mladima, priliku za kvalitetno obrazovanje i bolji život. Prilikom nedavne posjete našem Sveučilišnom centru u Koprivnici, premijer Milanović i zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Andričević javno su potvrdili dovršetak postupka preoblikovanja Sveučilišta Sjever u javno sveučilište, s istim statusom kakva imaju i druga javna sveučilišta u Hrvatskoj te financiranje Sveučilišta iz proračuna Republike Hrvatske.
Profesor Andričević potvrdio je da su sredstva za Sveučilište Sjever planirana, a s obzirom da svi građani Hrvatske jednako uplaćuju novac u proračun, vrijeme je da ova regija dobije iz proračuna nešto i natrag.

Kakva je trenutna situacija na Sveučilištu Sjever? Kakva je situacija s dopusnicama?
Početkom nove akademske godine uselili smo u nove prostore u oba naša sveučilišna centra. Izvodi mo jedanaest studijskih programa, a kod nas studira više od 3000 studenata iz cijele Hrvatske i okolnih zemalja. Njima predaje više od 300
kojih su mnogi u samom vrhu svojih djelatnosti u Hrvatskoj, ali i šire. U postupku smo reakreditacije za koju sam uvjeren da ćemo je uspješno proći. Kadrovski smo se izuzetno pojačali, širimo međunarodnu suradnju, ali i suradnju s gospodarstvom. Ukratko, napredujemo i razvijamo se na svim poljima.

U počecima osnivanja, suočavali ste se s mnogim kritikama i problemima. Kako danas gledate na to?
Pokazalo se da smo od početka bili u pravu, a oni koji su bili najveći protivnici projekta Sveučilišta Sjever, danas ili više nisu politički akteri ili su potpuno marginalizirani. Dogodilo se to da oni koji su tvrdili kako Sveučilište nema perspektivu danas pišu kako u novu akademsku godinu ulazimo jači i kvalitetniji.

Sveučilište Sjever nastalo je integracijom Veleučilišta Varaždin i Medijskog Sveučilišta Koprivnica. Jesu li ispunjeni ciljevi tog spajanja?
Prednosti sveučilišta u odnosu na veleučilište u smislu podizanja kvalitete, osnivanja novih studija i općenito razvoja su nemjerljive. Upravo zbog toga smo i pokrenuli postupak integracije dviju ustanova. Osnivanjem Sveučilišta Sjever na dobitku nisu samo naši studenti, sadašnji i budući, nego i cijela regija. Važnost integracije u Sveučilište Sjever u potpunosti će se vidjeti tek u godinama pred nama. Siguran sam da će se pokazati kao dugoročno izvrstan potez.

Usklađuju li se studijski smjerovi s potražnjom na tržištu rada?
Svake godine prilagođavamo upisne kvote i tržištu rada, ali i generalnoj situaciji u Hrvatskoj. Praktično sva mjesta za redovne studente po punjena su u prvom upisnom roku i to na svim studijima, što pokazuje kvalitetu planiranja i dobru upisnu politiku institucije.

Što možete reći o kvaliteti vaših studijskih programa? Jesu li studenti prepoznali ono što nudite?
Ove godine Sveučilište Sjever zauzelo je 18. mjesto od ukupno 122 institucije visokog obrazovanja u Hrvatskoj po atraktivnosti upisa, a prema rang listi Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Na spomenute 122 institucije izvodi se više od 770 različitih studijskih programa. S obzirom na to da je Sveučilište Sjever najmlađe hrvatsko sveučilište, ovi rezultati sami za sebe govore dovoljno o našoj kvaliteti, a ujedno pokazuju i povjerenje koje studijima na Sveučilištu poklanjaju budući studenti.

Planovi Sveučilišta Sjever u budućnosti?
U ovom trenutku usmjereni smo prije svega na dovršetak procesa reakreditacije i osiguravanje tzv. trajnih dopusnica za sve postojeće studije. Čim to, nadam se uskoro, dovršimo, krećemo u daljnji razvoj Sveučilišta. U odnosu na neke druge visokoškolske institucije koje su djelovale ili djeluju u ovom području Hrvatske, Sveučilište Sjever ima daleko najbolji omjer studenata u tzv. STEM (science, technology, engineering, mathematics) području koje je deficitarno ne samo na Hrvatskoj, nego i na europskoj razini. Upravo u toj činjenici leži i odgovor o budućnosti Sveučilišta. Naime, dugoročni plan je Sveučilište Sjever pozicionirati kao, u europskim okvirima, relativno maleno, ali kvalitetno i jako srednjoeuropsko i europsko sveučilište koje budućim studentima nudi kvalitetu, ali i programe kojih nedostaje na tržištu. Sve projekcije, primjerice, pokazuju da će u budućnosti nedostajati stručnog i visokoobrazovanog medicinskog osoblja, posebno kad je riječ o njezi bolesnika i to u svim državama EU, a upravo je Studij sestrinstva jedan od onih za koje kontinuirano imamo veći interes nego što možemo upisati studenata. Slični podaci vrijede i za pojedine studije u tehničkom području te za pojedine studije koje tek planiramo otvarati.

Tekst je prenesen iz mjesečnika 30 dana.

Komentari