»Ujedinjenje HNS-a i Reformista bit će nužno«

Načelnik Damir Šprem spada u mlađu gardu HNS-ovaca. Kao i mnogi drugi, sa strankom je počeo očijukati sredinom 2000-ih, da bi se tek više od desetljeća kasnije i sam kandidirao, te pobijedio na izborima. Ovo je njegov najotvoreniji intervju do sada…
Objavljeno: 15.11.2020. 08:21

Zadnja izmjena: 15.11.2020. 10:47

Foto: Luka Šalamun

Vjerovali ili ne, ali postoji tema koja je ovih dana aktualnija od korona virusa. Riječ je, naime, o zakonu koje će izvan zakona staviti mnoge političke brakove koji su trebali biti sklopljeni uoči predstojećih lokalnih izbora, a zbog čega su političari diljem Lijepe naše, žalili ih ili ne – na velikim mukama…

O najavljenom zakonu koji politički ponajviše „pogađa“ općine i gradove koji nisu sjedišta županija, razgovarali smo s načelnikom Maruševca, HNS-ovcem Damirom Špremom. Naime, kako svaka priča ima dvije strane, tako je ima i ova, a odlučili smo je potražiti u općini koja se, barem tako kažu – može pohvaliti skladnim, premda „miješanim“, začas već četverogodišnjim brakom između HNS-a i SDP-a.

Dijelom najavljeni zakon, a dijelom i sudbina, htjela je da se naša priča poklopi i s tjednom u kojemu se, poslije 2.528 dana razdvojenosti, ponovno javio žar iskre između dvije strane koje su na vlastitom primjeru spoznale koliko su blizu ljubav i mržnja. Riječ je, dakako, o HNS-u i Reformistima, a upravo je Općina Maruševec jedna od posljednjih općina u kojoj je HNS zabio čavao u kovčeg nekada moćnog županijskog HSS-a, čime ga je gotovo u potpunosti usisao...

Naime, nakon svibnja 2017., HSS u Varaždinskoj županiji spao je na svega tri općine (Breznicu te Mali i Veliki Bukovec), a upravo se u Maruševcu mogao podičiti jednom od najdužih vladavina otkako je višestranačja. Načelnik Damir Šprem spada u mlađu gardu HNS-ovaca. Kao i mnogi drugi, sa strankom je počeo očijukati sredinom 2000-ih, da bi se tek više od desetljeća kasnije i sam kandidirao, te pobijedio na izborima.

I vjerovali ili ne, ovo je njegov najotvoreniji intervju do sada…

  • Kako će se ukidanje funkcije zamjenika odraziti na vašu konkretnu političku situaciju? Može se steći dojam kako sa zamjenikom iz druge političke opcije dobro surađujete...

Mi jako dobro surađujemo, jer nismo podlegli politiziranju. U drugim sredinama takva suradnja ne postoji zato što načelnici svojim zamjenicima ne daju prostora. Za Općinu Maruševec uloga zamjenika je dodatno važna, jer smo velika općina s malim brojem zaposlenih – dvostruko manjim nego što je to u sličnim općinama po veličini.

  • Vi ste od onih koji ne vjeruju da će država na taj način ostvariti bilo kakve uštede?

Prostor za uštede treba tražiti u državnom aparatu, gdje ga ima jako puno. Nama na lokalnoj razini zakon već određuje koliko možemo potrošiti za plaće, što znači i koliko možemo zaposliti ljudi. Postavljaju se još neka praktična pitanja: tko će, na primjer, zamijeniti načelnika ako on na duže vrijeme završi u bolnici. Vijeće? Ono je sasvim drugačije tijelo. Pročelnik? On nije legitimno izabran, nego zaposlen. Tko onda?

  • Koliko zakon već sada, uoči lokalnih izbora, otežava sklapanje predizbornih koalicija i što ćete vi napraviti u slučaju sebe i svojeg zamjenika iz SDP-a?

Mi ćemo se obojica kandidirati za načelnika, a građani će izabrati. Što se tiče županijske razine, glavne političke opcije već su učinile poteze za koje smatraju da će im donijeti rezultat, i glavni akteri se znaju. Osobno smatram da se na regionalnoj (županijskoj) razini definitivno neće promijeniti ništa. Što se tiče grada Varaždina, također. Ni jedna politička opcija nije iznjedrila odgovarajuće kandidate.

  • Dakle, više-manje je izvjesno da ni vaša stranka neće imati odgovarajuće kandidate za dvije najvažnije dužnosti: župana i gradonačelnika Varaždina?

Premda u stranci traju dogovori oko načina izlaska i kandidata za županiju, donekle se čini kako ćemo još neko vrijeme plaćati ceh promjena koje nismo napravili.

  • Možete li biti određeniji?

Smjena generacija u HNS-u je neminovna i ona se u sljedeće tri godine, kada ne bude izbora, mora dogoditi. To je dovoljno vremena da se nešto napravi i da se izaberu novi ljudi.

  • Na glasu ste kao nezadovoljnik s vodstvom županijske organizacije HNS-a. Što konkretno zamjerate predsjedniku Alenu Leveriću?

Naravno da je ovo unutarstranačka tema o kojoj se raspravlja na stranačkim tijelima. Za ovu priliku mogu reći samo jednu sličicu: ako ste predsjednik županijske organizacije koji iza sebe ima devet načelnika, onda morate biti prepoznatljiviji i vidljiviji nego što je to sada. Da se predsjednik županijske organizacije dovoljno trudi, onda se ne bi ponekad činilo da je na čelu županijske organizacije Predrag Štromar koji stranku vodi na državnoj razini.

  • Predrag Štromar, međutim, više neće voditi stranku na državoj razini. Kako komentirate njegovu odluku da se povuče i kako biste ocjenili "dionicu" koju je odradio na čelu HNS-a?

Žao mi je zbog odluke kolege Štromara. Očito je da mu treba odmor, ali sam prilično uvjeren da će i dalje davati velki doprinos stranci. On je čovjek projekata, vrsni operativac s kojim je vrlo lijepo raditi i surađivati. Što se tiče njegove dionice u HNS-u, ona traje skoro tri desetljeća, i u tom peroidu Štromara je dao puno toga i stranci i županiji, bilo kao župan ili ministar u Vladi.

  • Jeste li i vi mišljenja, da je unatoč cijeni koju HNS danas plaća, bilo vrijedno ući u koaliciju s HDZ-om?

Dio ljudi je svjestan činjenice da je koalicija s HDZ-om bila dobar potez, jer smo napravili sve ono što ranije s SDP-om nismo mogli. Mi smo razvojno orijentirana stranka, a prihodi koje su lokalne sredine izgubile za vrijeme SDP-ove vlade bili su nenadokadivi. Neki proračuni su pali za 50 posto. Da jedinicama lokalne samouprave nismo vratili prihode, sada bismo, uslijed ove krize, bili u još goroj poziciji. Da ne govorim o mogućnosti sufinanciranja EU projekata koju ne bismo imali, itd.

  • Radimir Čačić i Milorad Batinić navodno već rade na ujedinjavanju HNS-a i Reformista. Koji je vaš stav o tome i znate li možda nešto više?

Moglo bi se reći da je to već stara ideja koja se nanovo podgrijava. Svakako bi bilo dobro da dođe do okrupnjavanja snažnijeg građanskog i liberalnog centra, koji bi uključivao i druge stranke a ne samo HNS i Reformiste. Osobno mi se dopada takva ideja, ona zaslužuje pozornost, ali i zahtijeva spremnost mnogih da zajednički rade i surađuju. Kada to kažem, nadam se da u mogućem približavanju i kreiranju zajedničke platforme neće glavna prepreka postati tema - tko će biti lider?. Ako umjesto dogovora o sadržajima i ciljevima nove platforme razgovor svedemo na raspravu o liderima, onda to neće imati nikakvog izgleda. Hoće li lider biti Štromar, Čačić, Matija Posavec ili netko četvrti uopće nije bitno. Osobno nemam problem ni s jednim od njih, ali imam uvjet dato bude jedna prava razvojna priča.

  • Čačić je već poručio kako je uvjet da u toj platformi ne bude Predrag Štromar...

Glavna dilema nije tko ima nešto protiv koga, već jesmo li spremni raditi zajedno na boljitku. Umjesto politizacije i svađe, biram razgovore, odgovornost i rad na projektima. Navijam za to da se taštine jednostavno moraju staviti po strani. Moramo početi razmišljati drugačije, jer pred nama je sedam godina u kojima moramo iskorstiti EU fondove. Ova ideja ima veliki potencijal jer ljudi kod nas nikad nisu bili politički „zadojeni“. Mi nismo politizirali, nego smo delali. Uzmemo li HNS-ove, Posavčeve i Čačićeve glasove, brojka je impozantna.


  • Nedavno se Siniša Jenkač povukao iz utrke za predsjednika županijskog HDZ-a, što vjerojatno znači i iz utrke za župana. Jesu li pojedinci unutar HNS-a u njemu vidjeli „vlastitog“ kandidata za župana koji bi se mogao suprotstaviti Radimiru Čačiću?

Za mene je dobrodošao svaki dobar kandidat, kao i kandidat koji kasnije može biti dobar politički suradnik, pogotovo ako dolazi mlađe generacije koja na politiku gleda drugačije. Iz tog razloga simpatizirao sam i Jenkačevu kandidaturu za Sabor, koja je prošla jako dobro, ali i njegovu kandidaturu za predsjednika županijskog HDZ-a i najavu kandidature za župana. Zašto se povukao, to on najbolje zna. Osobno vjerujem da bi u našu politiku unio puno toga novoga. Ali, isto tako moram reći da imam jednako dobar odnos i s Anđelkom Stričakom, kao i s predstavnicima svih drugih stranaka s kojima se može konstruktivno surađivati.

  • U HNS ste ušli krajem 2000-ih. Nakon svega, što biste rekli: HNS onda i danas?

Oko HNS-a su se tada okupljali ljudi koji su se željeli odmaknuti od politiziranja i nešto napraviti za sredine u kojima žive. I dalje smo takva, projektno i razvojno usmjerena stranka, zbog čega se za rezultate koje ostvarujemo moramo više potruditi nego oni koji se oslanjaju na ideologije. Ali, promijenilo se puno toga drugoga. Došlo je do raskola koji nam se nisu trebali dogoditi, ne samo s Radimirom Čačićem, nego i Vesnom Pusić i nekim drugim manje poznatim ljudima. Ne znam što nam je trebao ostanak Ivana Vrdoljaka na čelu stranke? Sada nas puno stoji koalicija s HDZ-om.

Gdje se osobno vidite u budućnosti?

Definitivno ću se kandidirati za još jedan mandat na čelu općine, da završimo projekte koje smo započeli. U jednom mandatu nije moguće sve napraviti, dio stvari može se tek započeti, i bilo bi mi drago da mi građani ponovno daju povjerenje. Nakon drugog mandata više se ne bih kandidirao. Što se tiče aktiviranja u nekoj liberalnoj platfromi, definitivno sam za ako će to, kao što sam rekao, biti jedna prava razvojna priča. Važno je ostaviti taštine po strani i razgovarati bez fige u džepu. Ujedinjenje HNS-a, Reformista, općenito liberala na sjeveru Hrvatske, nije samo opcija nego nužnost želimo li nešto napraviti.