“Izvan okvira” – Zlatko Mehun novi je kolumnist Tjednika i portala eVaraždin

Uz Branka Detelja, Borisa Ratkovića, Jelenu Kučan, Sašu Fištera, Anu Kraš, Damira Vujnovca, Mladena Makitana, Gorana Mudrog i Rudolfa Gregura, Zlatko Mehun novi je kolumnist Tjednika i portala eVaraždin. Kao što je mnogima poznato, riječ je o ratnom izvjestitelju, svojevremeno glasnogovorniku Ministarstva unutarnjih poslova i Vlade; mnogi će reći varaždinskom novinaru "stare garde", te stručnjaku za krizno komuniciranje. O čemu namjerava pisati u svojim kolumnama pod nazivom "Izvan okvira", koje od sada očekujte u svakom novom broju Tjednika i na portalu, saznajte u nastavku...

Izvana ili unutra?!

"Thinking without box" ili u prijevodu - "Razmišljaj bez okvira (granica)" često je korištena uzrečica u komunikologiji, pa i svakodnevnom životu, kad se nekoga želi potaknuti da bude kreativan, da smisli nešto novo i originalno. I doista, razmišljanje, a time i donošenje novih, svježih i korisnih ideja, koje će se pretočiti u stvarnost, ne bi smjelo biti omeđeno bilo kakvim granicama. Međutim, svatko tko želi biti izvan kako bi iznjedrio nešto novo i originalno, ipak najprije mora dobro poznavati ono što je unutra!

A da li je baš uvijek tako? Da li dovoljno poznajemo suštinu, bit, temelj... neke stvari, procesa ili pojave? Ili naše razmišljanje, pa time i donošenje bitnih zaključaka i odluka nerijetko počiva na površnom poznavanju onoga što je unutra!?

Možda ovo zvuči i pomalo filozofski, nalik onom pitanju koje pokušava odgonetnuti što je bilo prije – kokoš ili jaje. No, da pojednostavnim: da bismo mogli razmišljati slobodno i kreativno, pa time donositi i kvalitetna rješenja (bilo u poslovnom, političkom, umjetničkom, društvenom ili nekom drugom svakodnevnom okruženju) neophodno je dobro poznavati srž, suštinu, temelj... onoga o čemu razmišljamo i zaključujemo.

A koliko stvarno, u svakodnevnom životu znamo o toj suštini? Koliko poznajemo ono o čemu zaključujemo? Analizirajući mnoge komunikacijske procese u našoj, varaždinskoj, svakidašnjici teško se mogu oteti dojmu da o brojnim društvenim temama znamo malo ili površno, ali smo spremni itekako "argumentirano" kritizirati, napadati, čak se i izrugivati, te na kraju – donositi svoje "zaključke" i predlagati svoja "rješenja". Naravno, zaključci temeljeni na takvom poimanju razmišljanja izvan okvira često su isto takvi – nedorečeni, pogrešni ili u najmanju ruku – površni! Posljedice toga su, nažalost, vidljive u našoj svakidašnjici. Neću otkriti "toplu vodu" ako ustvrdim da je društveni život Varaždina posljednjih godina "opterećen" upravo takvim – nedorečenim, površnim i pogrešnim - odlukama u mnogim segmentima, a osobito u stvaranju vizije i promišljanju razvoja grada i regije.

Namjera mi je, stoga, da u ovoj kolumni, poštovani čitatelji, potaknem konstruktivan i argumentiran dijalog, temeljiten na potpunom poznavanju suštine teme o kojoj želimo progovoriti. Samo tako će promišljanje i dijalog o društvenim temama koje će značiti boljitak sredine u kojoj djelujemo iznjedriti kvalitetna rješenja. Zato, da bismo promišljali izvana, pogledajmo najprije što je unutra. Možda nam se najbolja rješenja nude baš tu, samo – od šume ne vidimo drvo!