"Volim Varaždin" Borisa Ratkovića: Fešte povratka u đačko doba

Objavljeno: 15.06.2015. 15:45

Zadnja izmjena: 17.02.2016. 11:46

Izvor: arhivska snimka / proslava godišnjice mature generacije 1957.

Sa završetkom školske godine u lipnju oživljavaju terase i sale uglednih ugostiteljskih objekata gdje se održavaju fešte povratka u đačko doba – proslave matura, godišnjica okončanja školovanja.

Ni moja generacija gimnazijalaca, koja se nakon male mature (polagala se poslije tri razreda gimnazije, odnosno sedmog razreda osnovne škole) prvi put našla zajedno u klupama varaždinske gimnazije davne 1952. nije propustila putovati u zajedničku prošlost.

Maturirali smo 1957.godine, u našem VIII. e razredu bilo je 37, a ukupno u svim razredima 217 maturanata. Tako veliki broj ne čudi kada se zna da je u to doba Varaždin jedini imao gimnaziju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a pored Varaždinaca pohađali su je đaci iz Međimurja, Zagorja, Podravine.

Naš VIII. e, po kojem smo dobili nadimak "osmoeovci", razlikovao se i još razlikuje od drugih – bili smo jedini muški razred, međusobnu ljudsku privrženost zadržali smo od vremena kada smo se kao golobradi tinejdžeri s prvim dlačicama ispod nosa sreli, pa sve do ovih dana duboke starosti – punih 63 godine.

U "samizdatu" tiskali smo monografiju o razredu, jedinu takvu knjižicu u dugoj povijest varaždinske gimnazije koja će za 21 godinu slaviti 400-obljetnicu. Svake godine sastajemo se drugog petka u lipnju, nekada smo mijenjali mjesta druženja, sada se držimo ljetne terase "Garestina".

Nažalost, godine su neumoljive, sve nas je manje, sedamnaestorica nas je zauvijek napustila ali – na fešte i dalje dolazi više od polovice
živog razreda, prošle godine petnaestorica, ove trinaestorica. Obradovao nas je susret i s jedinim živim profesorom iz onih dana, dragim Draženom Ožegom, legendom varaždinskog sporta.

Inače, povijest gimnazijskog obrazovanja u kontinentalnoj Hrvatskoj počela je davne 1503. godine u Lepoglavi kada je prior pavlinskog samostana Marko otvorio prvu javnu gimnaziju za pavlinske pitomce i svjetovnu mladež. Dolaskom isusovačkog reda 1607.godine počinje radom isusovačka gimnazija u Zagrebu, 1627.g. u Karlovcu a 1636.g. u Varaždinu.

Prva zgrada gimnazije u našem gradu sagrađena je od hrastovine ali je izgorjela u velikom požaru 1648.g. pa je sagrađena – jednokatna zidanica (današnji Biskupski ordinarijat) gdje se nastava odvijala 219 godina. Godine 1870.g, sagrađena je velika i lijepa današnja gimnazijska zgrada.

Komentari