"Volim Varaždin" Borisa Ratkovića: Za branje gljiva ne treba dozvola!

Za uzbudljiv i zdrav hobi zaljubljenika u prirodu - odlazak u šume i na livade u branje gljiva - više nisu potrebne dnevne dozvole koje su po cijeni od 50 kuna izdavale šumarije, a kontrolu obavljali lugari.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, prema objavi u medijima, donijelo je odluku da svaki građanin ima pravo za osobne potrebe bez ikakve dozvole dnevno ubrati do dva kilograma nadzemnih vrsta gljiva kao i 0,1 kilogram podzemnih - velikih bijelih ili crnih tartufa. Međutim, oni koji se bave preradom i trgovinom zavičajnih divljih vrsta, dakle gljiva koje nisu sami uzgojili, kada odlaze u branje, moraju tražiti dopuštenje Ministarstva. To je razumljivo jer prodavači na tržnicama nastoje doći do velike zarade iako u gljive, ubrane u prirodi, ne treba uložiti ni kune. Ovoga ljeta zabilježene i rekordne prodajne cijene vrganja: u Puli i Rijeci na tržnici kilogram vrganja koštao je 200 kuna, odnosno jedan vrganj prodavao se po 20 kuna! 

Nova odluka da se bez kupljene dozvole može pojedinačno brati do 2 kg gljiva (od 15.rujna do 31.siječnja), hrvatski su gljivari izjednačeni sa susjednim Slovencima gdje je dozvoljeno bez naknade ubrati za vlastite potrebe jednaku dnevnu količinu ali tamo to vrijedi cijele godine.
U varaždinskom kraju glavna je gljivarska sezona krajem rujna, listopad i početkom studenoga kada se pojavljuje najviše vrsta. Tako je na prvoj izložbi gljiva u Varaždinu u desetom mjesecu 1999.godine u sklopu Sajma "Priroda, Lov, Ribolov, Turizam" bilo izloženo 161 vrsta gljiva. Godinu dana kasnije, također u listopadu, posjetiteljima je na izložbi prikazano rekordnih 205 različitih vrsta gljiva pronađenih na području Varaždinske i Međimurske županije.

Pored gljivarske izložbe, koju je postavio najpoznatiji hrvatski gljivarski stručnjak dr.sci. Romano Božac, 2000.godine na Sajmu je održana i prva hrvatska izložba ljekovitog bilja (49 vrsta!) ubranog u prirodi i uzgojenog na okućnicama. Veliko zanimanje za izložbe gljiva potaklo je varaždinske ljubitelje prirode da tada osnuju prvu gljivarsku udrugu kao sekciju Planinarskog društva "Ravna gora". Učlanilo se više od 70 gljivara ali je, nažalost, nakon nekoliko godina udruga prestala djelovanjem iako su se mnogi nastavili međusobno družiti i zajednički odlaziti u šume. Kakvo je trenutno stanje s gljivama u našem kraju? Prema saznanjima znalaca, koji redovno posjećuju nalazišta, pojavile su se sunčanice, golubače, vrganjevke (kostanjevčice, slinavke i dr.), trubače, hrastovače, a i prvi jesenski vrganji. Gljivarska sezona je na početku.