Volim Varaždin: Drava ne može u Varaždin, ali mogu potoci i Plitvica

Objavljeno: 18.09.2014. 13:08

Zadnja izmjena: 13.01.2016. 07:19

Foto: ilustracija

Vode rijeke Drave, koje su stoljećima plavile Varaždin, nakon gradnje kanala i hidroelektrane više ne mogu u grad.

Ali i ovoga puta, uslijed obilnih rujanskih kiša, u prvih 15 dana u Varaždinu je palo 224 litre po četvornom metru (rekord je bio 10. i 11. rujna - čak 105 litara), narasle su Plitvica i potoci pa je poplava stigla u obližnja naselja, zalila vrtove i polja te nanijela štete.

A nekoć je grad svake godine bio na udaru visokog vodostaja Drave. U srednjovjekovno doba u grabišta ispred bedema dovodila se dravska voda iskopanim rukavcem Dravicom. Kada se Drava prelila iz svojeg korita, tada se u rukavcu podigao vodostaj i prelijevao na vrtove, dvorišta, potapao podrume. Jedna od većih zabilježenih poplava Varaždina bila je točno prije 200 godina – 1814., kada je Drava toliko nabujala da je poplavila predgrađa i dio grada.

Ovogodišnji dugi niz kišovitih dana ljeta i rane jeseni ostavio je trag na urodu povrća, voća, vinove loze, a posljedice za građane su vidljive u ponudi i cijenama na Varaždinskom placu. Rajčica za ukuhavanje nema, a ono malo što se nudi dostiglo je cijenu od 15 kuna za kilogram. Po dučanima je paradajz čak za kunu skuplji, krastavci za zimnicu su od 12 do 15 kuna, brokula i karfiol po 15 kuna za kilogram. Prihvatljiva je jedino cijena krumpira, prodaje se kilogram za 2 do 3 kune.

Loše vremenske prilike najviše su štete nanijele vinogradima. Berba grožđa, koja u tijeku, zbog posljedica peronospore i pepelnice bit će skromna, a kvaliteta vina, nažalost, slaba. Ipak, delanca i pijače bu.

Rade li policijski radari?

Moj auto i ja ušli smo u staračke godine, njemu je 25, meni triput više, pa volimo mirnu vožnju i strogo se pridržavamo prometnih  propisa. Kada odlazimo iz grada umjesto brzom zaobilaznicom vozimo se Zagrebačkom ulicom, kroz Brezje, gdje je brzina ograničena na 60 kilometara. I kaj se događa? Svaki treći, četvrti auto, koji nas sustigne, projuri kraj nas s 80 ili 100 km na vuru. Pretječu bez obzira dolazi li neki auto ususret, često ulijeću u "škare".

Slično je i na zaobilaznici kada polako "jurimo" 70 – 80 km, opet nas svi pretiču, vozeći i brže od  dozvoljenih maksimalnih 110 km/h na brzoj cesti. Ali tu za nas opasnosti nema, obzirom da postoje dvije vozne trake.

Što je jednako u Brezju i na zaobilaznici? Isto je to što već dugo nismo vidjeli naše drage prometne policajce kako radarom kontroliraju brzinu i kažnjavaju opasne jureće kamikaze. Kaj su radari u kvaru?

Komentari