Volim Varaždin: Sinonim grada u gubitku bolje prošlosti

Pročitavši u srijedu na teletekstu HRT-a vijest pod naslovom "Varteks se oporavlja" čovjek ne zna da li bi plakao ili se smijao od sreće.

Jer tekst glasi: "Gubitak Varteksa u prvom polugodištu ove godine od 21,8 mil. kn, upola je manji od 42,3 mil. kn koliko je iznosio u prvih šest mjeseci 2013.godine..." Znači, oporavak je kada mjesečno imate samo 3,5 milijuna gubitka, dnevni minus veći od 100.000 kuna!

U gubitcima bolje prošlosti među varaždinskim tvornicama na prvom mjestu je najpoznatija i najuglednija tvrtka, sinonim grada – Varteks. Utemeljena 1918. godine češkim kapitalom Varaždinska tekstilna industrija Varaždin, skraćeno Tivar, bila je žila kucavica razvoja grada i okolnih mjesta. Generacije mnogih obitelji, od djedova i baka do unuka, radile su u tekstilnom divu koji je hranio i gradio cijeli kraj.

Od početnih 1.400 radnika Tivara do 1936. godine broj zaposlenih narastao je na 2.400, da bi 1950. godine u Varteksu radnika i namještenika bilo 5.300, a i 550 prodavača u 180 varteksovih prodavaonica konfekcije. Evo još brojaka iz Varteksove bolje prošlosti: prije četrdeset godina (1974.) bilo je zaposleno 8.200 ljudi, a kada su otvoreni područni pogoni, više od 10.000 radnika i radnica. Danas u Varteksu uz skromne plaće preživljava s neizvjesnom sudbinom manje od 2000 zaposlenih.

Nažalost, atraktivna sedmerokatna upravna zgrada od crvene opeke stoji prazna kao strašilo otvorenih prozora, većina pogonskih zgrada je ruševna, a oporavkom se smatra ako je dnevni gubitak poslovanja 100.000 kuna. Hoće li Varteks dočekati stoljetni jubilej 2018.godine?!

Vrijeme za voćna vina

Kišovito ljeto ne pogoduje vinovoj lozi, "biljci sunca", javljaju se bolesti i pitanje je kakva će biti berba. Portugizac i frankovku napao je pepel, mala je vjerojatnost za crno vino, ostalo grožđe se nekak drži. No vina će ipak biti i to voćnoga, pogotovo od kupina koje su u šumama i voćnjacima bujno rodile. Postoje brojni recepti za izradu ljekovitog kupinovog vina koje obiluje mineralima i vitaminima, koristi se za reguliranje tlaka, sprečavanje nastanka dijabetesa, smanjuje upale...

U našim krajevima uglavnom se prave voćna vina od ribizla, maline, borovnice, kupina, brusnice, ali i od jabuka, višanja, jagoda. U Hrvatskoj proizvodnja voćnih vina je mala, uglavnom za potrebe vlastitog domaćinstva, na tržištu su rijetka. Posljednjih godina u Bjelovaru se priređuju izložbe voćnih vina s ocjenjivanjem pa će to, nadajmo se, potaći zanimanje za proizvodnju finih laganih vina od voća.