ISTRAŽILI SMO Evo s kojim svjedožbama i diplomama možete provesti godine tražeći posao u struci...

Ovih dana započinju upisi u srednje škole i fakultete i mnogi će odabrati smjer jednostavno slijedeći svoje srce ili po nekoj inerciji. No, dobro je ipak biti racionalan - pa se, između ostalog, raspitati s kojim je zanimanjima teško naći posao.

Mi smo se za podatke obratili HZZ-u - regionalnom uredu Varaždin, a oni su nam dostavili na uvid izračun zapošljivosti po zanimanjima za period od 2010. do 2015. godine. Premda je u posljednje 2 godine bilo nekih pozitivnih pomaka na tržištu rada, ova zanimanja i dalje su na popisu onih s kojima je teško naći posao u struci. Statistički govoreći, kad god imate svjedodžbu ili diplomu s kojom nakon 5 godina ni 33% onih koji su je stekli ne mogu naći posao u struci - nego ili rade nešto izvan struke ili čekaju na HZZ-u - onda je to znak da se struka malo traži na tržištu.

Evo onih najteže zapošljivih

Kad se radi o trogodišnoj srednjoj školi, onda je na popisu 5 zanimanja, a u najgoroj su poziciji fotografi sa zapošljivošću od 23,7%. Na vrhu popisa zanimanja s 4-godišnjom srednjom školom nalaze se policajci s 25,4%. Znakovito je da ima čak 11 takvih zanimanja, ali u najgorem su položaji pak oni s prvim stupnjem fakulteta ili završenom višom školom. Tu je već 19 zanimanja s kojima je teško naći posao u struci, a na neslavnom su vrhu menadžeri turizma i športa, od kojih svega 14,3% - odnosno, svaki sedmi - uspjeva naći posao za koji su studirali. Slična je i situacija kod onih sa završenim 4-godišnjim ili 5-godišnjim studijem, jer je tu lijepi broj od 16 zanimanja. Najteže je naći posao onima koji su završili poduzetništvo - s brojkom od 14,1% oni zauzimaju i apsolutno prvo mjesto nezapošljivosti. I oni koji su završili fakultet novinarstva teško postaju novinari - to je od 2010. do 2015. uspjelo tek njih 16,4%.

Par gorkih pouka

Možda nije zgoreg napomenuti da su u ovaj popis ušla samo ona zanimanja koja imaju najmanje 10 prijavljenih na HZZ-u. Također, u spisku nema pomoćnih zanimanja - jer je s njima uvijek teško naći posao. Ali ove su brojke dovoljni indikator o zapošljivosti na našem tržištu. Evo nekoliko jasnih zaključaka:

• Na tržištu rada naše županije teže je naći posao s fakultetom nego sa srednjom školom. Kao što smo već više puta pisali, rijetko kada se među 10 najtraženijih zanimanja nađu ona s diplomom.
• Isto tako je jasno kako su se srednje škole - osobito one trogodišnje - bolje prilagodile tržištu rada nego visokoškolske ustanove.
• Jedan od problema dakako jest i taj što mladi nakon određenih škola i fakulteta ne nauče ono za što su dobili svjedodžbu ili diplomu. Primjerice, vrlo značajan dio onih koji rade kao novinari nisu završili novinarski fakultet, dok mnogi s novinarskom diplomom rade sasvim stote poslove.
• Za brojna kvalitetna zanimanja poslodavci ne traže papir, nego znanje. Web dizajner postaje prije svega onaj tko je to naučio, makar i samostalno, i po pravilu za takva zanimanja poslodavac uopće ne traži diplomu, nego ono što se zove portfolio - popis konkretnih projekata i znanja. Slično je i s fotografima, kao i nekim drugim zanimanjima.

Na kraju, budućim srednjoškolcima i studentima možemo samo savjetovati da dobro razmisle prije no što upišu određeni smjer. Neko zanimanje može izgledati jako privlačno, škola ili fakultet mogu ponuditi istinski zanimljiv i kvalitetan program, ali nakon 5 godina traganja za poslom posustaju i najveći idealisti. Napokon, ako ne radite u svojoj struci više od 5 godina sasvim izlazite iz štosa i vaš dokument o završenom smjeru postaje bezvrijedan papir.