Foto - Dabrovi u ovom našem gradu ruše 15 metara visoka stabla, radnicima 'ukrali' 200 letvi...

Ruše drveće i po 15 metara visine, na potocima stvaraju brane, a time i poplave i štete na usjevima - u okolici Novog Marofa, kao i na još nekim mjestima u našoj županiji smještenima uz vodu, sve veći problem, posebice u poljoprivredi, stvaraju dabrovi.

Nakon njihovog istrebljenja zbog krzna, prvi par dabrova uvezen je u Hrvatsku, točnije Lonjsko polje 1996. godine, a od onda su naselili gotovo sve rijeke i potoke na području kontinentalne Hrvatske. Tako su naselili i tekućice u okolici Novog Marofa, no zbog svojih brana koje su im potrebne za pribavljanje hrane, a koje zaustavljaju vodu stvarajući jezerca, potapaju većinom polja, voćnjake i šume smještene uz potoke i rijeke. Budući da su vješti i izrazito brzi u gradnji, ali ujedno i vrlo uporni u tome, stanovnicima okolice Novog Marofa stvaraju ozbiljne probleme.

- U par dana su uspjeli izgraditi čak četiri brane na ovom potočiću. Kroz noć poruše drveće, odvuku ih u potok i ujutro je razina vode ispred brane za barem pola metra više od razine ispod brane, a dolazi i do izlijevanja vode iz potoka. Ljudi su ovdje prije uzgajali pšenicu i kukuruz, a sada je to nemoguće jer su im dabrovi tu stvorili močvaru. Ta zemlja je sada neupotrebljiva sve dok se potpuno ne isuši. Rade štetu, čovjeku su kroz noć uništili polje kukuruza, a nitko im ništa ne može  - žali se jedan od mještana.

'Odvukli 200 krovnih letvi za vrtić'

Gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač kaže kako dabrovi ne čine samo poljoprivrednu štetu, već su doselili i na potok Koroščak u samom centru grada.

- Bilo je interesantno kada su prilikom dogradnje dječjeg vrtića kroz noć radnicima u potok odvukli oko 200 komada letvi za krov. Dabrovi su ih kroz noć nosili u potok, a radnici su ih drugi dan vadili van i nosili na gradilište. Ta igra između njih je trajala svaki dan, već smo razmišljali zaposliti dabrove i na gradilištu, dobri su to radnici - našalio se.

Budući da su dabrovi strogo zaštićena vrsta te je zakonom zabranjeno njihovo istrebljivanje, jedino što je zakonom dopušteno je uklanjanje brana uz posebnu dozvolu Hrvatskih voda kako bi ih se otjeralo na neko drugo mjesto.

- Da, oni stvaraju brane i potapaju zemljišta, no srne i divlje svinje ipak stvaraju puno više štete. Nama su te životinjice drage, posebice na primjer u Paki gdje nikoga ne ugrožavaju. Tamo nisu blizu naselja, svojim branama i staništem ne ugrožavaju ni usjeve ni infrastrukturu, a u sklopu Dana vrganja svake godine organiziramo i stručni obilazak dabrove brane - navodi Jenkač.