DETALJNA ANALIZA Koja gradska tvrtka raste najbrže, kome zbog likvidnosti zvoni alarm

Nakon objavljene top liste uspješnih i onih manje uspješnih varaždinskih gradskih tvrtki, temeljenoj na izvješćima o poslovanju u prošloj godini, uz korištenje analititike Poslovne Hrvatske i njezine baze podataka, osvrnut ćemo se na njihovu likvidnost, solventnost i profitalnost, a to su i bitne pretpostavke tržišnog opstanka i razvoja.

>>TOP LISTA - kako su 2016. poslovale tvrtke Grada Varaždina i trendovi u njihovom poslovanju

Loša likvidnost, primjerice, posebice ona na dulje staze, put je u ozbiljne probleme.S druge strane, ako tvrtka nema dovoljno novca da podmiri svoje račune s datumom dospjeća, u pitanje dolazi njezina solventnost. Jedan od pokazatelja profitabilnosti, pak, je operativna marža, a ona, ukoliko se povećava, znači da tvrtka zarađuje više profita za istu količinu prihoda od prodaje. Gdje su u svemu tome varaždinske gradske tvrtke? Koliko su likvidne, solventne i profitabilne?

Pozitiva s padom prihoda i dobiti

Grad Varaždin vlasnik je, podsjetimo se, 13 tvrtki s većim ili manjim udjelima. Dvije su u problemima: Aquacity d.o.o. u gubicima, a Varaždin Airport d.o.o.  u stečaju. Što će biti s njima, pokazat će vrijeme. Ostalih 11 prošlu je godinu završilo u pozitivi, no većina njih s padom ukupnoga prihoda i neto dobiti u odnosu na godinu prije. Izvješća su dostupna za njih devet. Nedostaju za Čistoću i Razvojnu agenciju Sjever-Dan, no obzirom da su godinu prije te dvije tvrtke ostvarile solidne rezultate, pretpostaviti je da su i prošlu završile bez gubitaka. Sukladno, pak, dostupnim podacima, zavirili smo u poslovna izvješća ukupno devet gradskih tvrtki: Termoplin, Parkovi, Varkom, Gradska tržnica, Tehnološki park, Centar kompetencije, Varaždinske vijesti, Vartop i Zona Sjever. Tih devet tvrtki lani je zajedno imalo 544 zaposlenih, od kojih oko 70 posto radi u Varkomu i Termoplinu. Ukupan prihod njih devet iznosio je 384,4 milijuna kuna, što je 6,8 posto manje nego godinu prije.Više od 60 posto ukupnoga prihoda odnosi se na Termoplin.

Alarmantni likvidni problemi

Unatoč pozitivnog poslovanja, neke gradske tvrtke imale su lani problema s likvidnošću. Možda ne dramatičnih, ali ipak alarmantnih likvidnih problema imali su Parkovi, Vartop i Varaždinske vijesti, kod kojih je koeficijent tekuće likvidnosti bio ispod 2, a trebao bi biti 2 ili više, što bi značilo da tvrtka ima više novca, potraživanja i zaliha nego što su kratkoročne obveze koje dolaze na naplatu. Najveći koeficijent tekuće likvidnosti od 16,48 imala je Zona Sjever,  a slijede Centar kompetencija (6,23) i Tehnološki park (4,86). Kod ostalih se koeficijent tekuće likvidnosti kretao od 2,11 u Gradskoj tržnici, do 2,27 u Termoplinu i Varkomu. S druge strane, po pokazatelju ubrzane likvidnosti koji govori u kojoj mjeri tvrtka može pokriti svoje kratkoročne obveze onom imovinom koju je najjednostavnije pretvoriti u novac, a koeficijent bi trebao iznositi najmanje 1, od devet tvrtki tom je kriteriju udovoljilo njih osam, osim Varaždinskih vijesti (0,68). Kod ostalih kreće se od 1,14 u Vartopu do 10,35 u Zoni Sjever.

Kakva je bila platežna moć

Solventnost je platežna sposobnost tvrtke da raspoloživim novčanim sredstvima redovito podmiruje svoje obveze prema roku dospjeća računa. Jedan od pokazatelja solventnosti je i omjer ukupnoga duga i vlastitog kapitala čija bi maksimalna vrijednost trebala biti 1, jer koeficijent veći od toga znači da je većina imovine financirana tuđim sredstvima, dok vrijednost manja od 1 pokazuje da je imovina primarno financirana iz kapitala. Ovaj pokazatelj govori do koje mjere društvo rabi financiranje zaduživanjem u odnosu na financiranje vlasničkim kapitalom. Osim Vartopa gdje je taj koeficijent 4,5 i Tehnološkog parka (2,12), u ostalih sedam gradskih tvrtki on je ispod 1 i kreće se od 0,13 u Varkomu do 0,92 u Gradskoj tržnici.

Profitabilnost Termoplina i Tehnološkog parka

Probitabilnost zorno prikazuje operativna marža odnosno omjer kojim se mjeri strategija postavljanja cijena proizvoda i efikasnost tvrtke. Investitoru to govori koliko ona zadržava od svake kune prodanih proizvoda prije kamata i oporezivanja. Ukoliko se marža povećava, to znači da tvrtka zarađuje više profita za istu količinu prihoda od prodaje. Što je veća operativna marža to je, reklo bi se, bolje za tvrtku. Prema lanjskim pokazateljima najveću operativnu maržu imali su Termoplin (11,32%), a slijede Tehnološki park (9,65%) te Zona Sjever (7,57%). Minus su iskazali Varkom (-1,02%) i Vartop (-0,13%), a kod ostalih se kretala od  1,81% u Gradskoj tržnici, do 3,19. u Parkovima.

Rast Tehnološkog parka

Zanimljiv je i pokazatelj  ROE (Return on Equity) koji označava brzinu rasta tvrtki kroz stopu povrata na vlasnički kapital. Pravilo je, naime, da ukupni prihodi ne mogu rasti po stopi većoj od trenutnog iznosa povrata na vlasnički kapital,osim ukoliko ne dođe do novih zaduživanja.Od devet gradskih tvrtki najveću stopu ostvarili su Tehnološki park (17,40%), Centar kompetencije (12,60%), Termoplin (12,40%), Vartop (9,60%), te Zona Sjever (4,70%), a najmanju Varkom (0,20%). Stopu povrata na vlasnički kapital između 1 i 1,60%  ostvarili su Varaždinske vijesti, Parkovi i Gradska tržnica. Inače, smatra se da je ROE od 15 posto prosjek za dobru tvrtku.