'Oženio sam se i želim život nastaviti u Varaždinu. Isto žele i drugi moji sunarodnjaci, Nepalci'

„Mislim da će nepalski državljani ostajati u Hrvatskoj, jer je ovo jako lijepa i dobra zemlja. Ljudi su jako dobri“, kaže Sushil Kumar Shrestha, kojem teče peta godina otkako je u Varaždinu.

Sushil Kumar Shrestha je zaposlenik Marlexa, nedavno se oženio, a sada u Varaždin namjerava dovesti i svoju suprugu te nastaviti život ovdje.

Kako pojašnjava dr. sc. Joso Vuksan, vlasnik agencije koja dovodi većinu strane radne snage u Varaždinsku županiju, Kumar Shresta čeka da mu prođe peta godina kako bi dobio status stalnog boravka. Tek nakon toga može dobiti državljanstvo.

- Ako naše gospodarstvo želi zadržati postojeći nivo ili ako očekujemo još malo veći gospodarski rast, morat ćemo poraditi na tome kako strane radnike integrirati, kako bi oni doveli i svoje obitelji – kaže Vuksan, dodajući kako je ovaj zaposlenik Marlexa tijekom protekle četiri godine u Nepalu bio tek u dva navrata.

'Hrvati jedu puno mesa'

Sushil nam je otkrio kako je uopće došao u Hrvatsku. Kaže da je u njegovoj domovini nezaposlenost jako velika, pa ju njegovi sunarodnjaci napuštaju u potrazi za boljim životom.

- Prije toga nikad za Hrvatsku nisam čuo i nisam znao gdje se nalazi. Malo sam proučio preko interneta i odlučio doći. Tu sam sada već četiri godine, kreće mi peta. Najveće kulturološke razlike su u načinu rada. U Hrvatskoj je sve brže nego u Nepalu. Druga najveća razlika je: hrana. Hrvati jedu puno mesa, a Nepalci puno riže i povrća. Vegetarijansku hranu.

'Prije nisam pio kavu'

Hrvatski jezik Nepalcima nije lako svladati. Postoje i neke druge razlike u svakodnevnici.

- Prije nisam pio kavu. Sad, kada sam došao u Hrvatsku, pijem puno kave – kaže Sushil.

dr. sc. Vuksan: 'Moramo izbjeći geto'

Varaždinska županija, podsjetimo, prva je u Hrvatskoj pokrenula proces integracije stranih radnika u lokalno društvo. Temeljno: nastojat će im se omogućiti naučiti hrvatski jezik, a još se razmatra ideja svojevrsnog informativnog centra gdje bi mogli dolaziti po informacije i okupljati se, kako bi se izbjegao negativni fenomen geta.

Vlasnik agencije dr. sc. Vuksan smatra da valja razmisliti o tome da im se omogući kreditno zaduživanje, kako bi se mogli nastanjivati među domicilnim stanovništvom. Na taj način s njima bi se povezivali i komunicirali na hrvatskom. Jednom riječju: uklopili bi se u društvo.

Bez i jednog incidenta!

Tijekom svih pet proteklih godine u Varaždinskoj županiji, pa i cijeloj Hrvatskoj, nije zabilježen ni jedan jedini incident na nacionalnoj ili rasnoj osnovi, dodaje Vuksan.