Silicijska dolina Varaždin: Klinci i predsjedničke plaće

Cratis, Emil Fray, Upchain… sve su to tvrtke koje se u posljednje vrijeme spominju u lokalnom javnom prostoru, a mi vam donosimo prvo medijsko istraživanje: tko je tko i što se zapravo događa u varaždinskom informatičkom sektoru.

Prema podacima Fine, IT djelatnosti na području županije obuhvaćaju ukupno 150 prihodovnih tvrtki. S obzirom na taj broj gospodarskih subjekata - i ako ne računamo zagrebački prostor (grad i županiju) - Varaždinska županija spada u sâm vrh informatičke Hrvatske.

Najprihodovnija IT tvrtka u županiji godišnje ostvaruje 45,7 milijuna kuna prihoda, a ona s najviše zaposlenih broji više od 90 zaposlenika. U prvom slučaju je riječ o tvrtci NTH Mobile, a u drugom – o varaždinskoj podružnici IBM-ove tvrtke ecx.io.croatia, sa sjedištem na Kapucinskom trgu.

Ukupno se na lokalnom IT tržištu "vrti" nešto manje od 45 milijuna eura ili 333,7 milijuna kuna – što možda zvuči mnogo, ali otprilike je riječ o iznosu manjem od polovice godišnjeg prihoda samo jedne Calzedonijine tvrtke, primjerice Ytresa u Gornjem Knegincu. Ili pak 8,6 puta manje od godišnjeg prihoda Vindije.

Najprihodovnije IT tvrtke u županiji čine malu skupinu od četiri tvrtke koje prihoduju između 21 i 45 milijuna kuna. Slijedi manja skupina od sedam tvrtki koje godišnje prihoduju između šest i jedanaest milijuna kuna, te velika skupina od 44 tvrtke koje prihoduju između milijun i pet milijuna kuna. Preostale tvrtke prihoduju milijun kuna pa na manje...

Deset najjačih tvrtki prema prihodu je:

1. NTH Mobile, 45,7 mil.
2. Ecx.io.crotia, 38,6 mil.
3. IGEA, 31,3 mil.
4. Emil Frey Digital, 21,2 mil.
5. Upchain, 11,5 mil.
6. Nexgen, 10,5 mil.
7. ACGIS Europe, 9,8 mil.
8. Infodesign, 9,6 mil.
9. Evolva, 8,1 mil.
10. Cratis, 7,9 mil.

IT sektor u Varaždinskoj županiji ukupno zapošljava nešto manje od 750 osoba. Na jednu prihodovnu tvrtku u prosjeku otpada po pet zaposlenika, ali u IT sektor Varaždinske županije ne možemo ubrojiti samo registrirane tvrtke i njihove zaposlenike.

Predsjedničke plaće

Postoji, naime, zasada nepoznati broj freelancera koji iz vlastite kuće rade izravno za inozemno (globalno) tržište, a kako doznajemo – godišnje mogu uprihodovati i do 50 tisuća eura bruto ili čak više. Često je riječ o mlađim punoljetnicima, uvjetno rečeno o "klincima", koji mjesečno – govore nam – mogu zaraditi i "predsjedničku plaću".

S obzirom na navedeno, domaće IT tvrtke ne vode bitku samo s općim nedostatkom informatičara, nego i s cijenom rada koju im diktira globalno tržište. Radna snaga vrlo je podložna fluktuaciji, ali i "zamoru", jer su određeni poslovni vrlo intenzivni. U nekim slučajevim gotovo da možemo govoriti o suvremenoj "radno-intenzivnoj industriji".

Inače, prosječna neto plaća u IT sektoru iznosi 9.500 kuna, ali ovisno o tome čime se tvrtka bavi – može iznositi i 5.000 kuna. Može, međutim, iznositi i 26.443 kune, koliko je 2019. godine iznosila prosječna neto plaća u Emil Fray Digital, koji je nedavno kupio zemljište u Brezju. Plaće nisu apriori "velike".

Prosječna neto dobit koju tvrtke u IT sektoru Varaždinske županije ostvaruju iznosi oko 195 tisuća kuna, a 2019. godine ostvarile su ukupnu neto dobit od 29,1 milijun kuna.

Varaždinski inkubator

Oko trećine najprihodovnijih tvrtki proizašlo je iz Tehnološkog parka Varaždin, osnovanog prije 14 godina, odnosno 2007. Tzv. „inkubacijski“ proces Tehnološkog parka dosada je ukupno prošlo više od stotinu tvrtki, a trenutno ih prolazi još 30. Da bi IT sektor postao jedan od stupova lokalnog gospodarstva u budućnosti, mladi direktor Tehnološkog parka Karlo Kukec smatra kako su uz privatne investicije i daljnju suradnju akademske zajednice (FOI, UNIN) – nužne i daljnje strane investicije. „Time se", kako naglašava Kukec, "Kroz prodajne kanale investitora, otvara pristup stranim tržištima“.

Strani investitor

Jedan od stranih investitora koji je poslovanje pokrenuo u Varaždinu, kanadska je tvrtka Upchain, koja je u međuvremenu postala i sponzor NK Varaždin. Vlasnik spomenute tvrtke, John Laslavic, rekao je kako njegovi obiteljski korijeni (ipak) ne bi bili dovoljan razlog da uloži u rodni kraj svoje majke. „Tu su dobri ljudi, ali i Fakultet organizacije i informatike i blizina Austrije", rekao je. Upchainove softvere koriste u BMW-u, Appleu, Tesli, Walt Disneyu i drugdje, a njihovi softveri rješavaju problematiku spajanja većih tvrtki s manjima. Laslovicev credo glasi: "Sve novo izmislile su male tvrtke".

Hrvatska sila

FOI je trenutno jedna od najvećih informatičkih „sila“ na razini cijele Hrvatske. Imaju više od 500 ugovora s tvrtkama i tri velika problema: kako producirati još više informatičara, kako imati još više vlastitoga prostora i kako zadržati vlastite stručnjake. Fakultet je to od kojeg se trenutno „otima“ i za kojeg se otimaju. Vrijednost projekata koje su proveli ili provode sami veća je od 2,6 milijuna eura. Utjecaj FOI-ja u Varaždinu desetljećima već nije samo stručni, nego i društveno-politički. 

I ovdje postoje "lohn" poslovi

Uđemo li u problematiku još dublje, poznavatelji lokalnog i općenito IT tržišta u Hrvatskoj reći će nam sljedeće: „Suštinski se ništa nije promijenilo još od vremena kada je najveći bio Varteks. Kao što je Varteks nekada radio lohn ili doradne poslove za velike strane sustave, tako istu vrstu poslova (servisnih poslova) danas rade i neke informatičke tvrtke. Dobra strana medalje je da kroz takve tvrtke dolazi i strano znanje (know-how), slično kao što je nekada dolazilo i kroz Varteks. Treba, dakle, razlikovati domaće brendove od servisnih poslovnih sustava. Time ne želimo reći ništa loše.“

Tko je tko u Hrvatskoj

Dvije najprihovovnije IT tvrtke u Hrvatskoj, KING ICT i Combis, godišnje ostvaruju prihod od 751,2 odnosno 740,3 milijuna kuna. Ostale IT tvrtke: od 387 milijuna kuna pa na manje. Nakon zagrebačkog prostora, sjedišta IT sektora nalaze se u Splitsko-dalmatinskoj županiji (280 tvrtki), Primorsko-goranskoj (277 tvrtki), Osječko-baranjskoj (210 tvrtki) i Varaždinskoj županiji (150 tvrtki). Ostatak Hrvatske broji manje od stotinu tvrtki po županiji, odnosno njih najviše njih 92, koliko ih broji Međimurje.

Politika, opet...

Kako nam otkrivaju poznavatelji situacije, prosječna domaća informatička tvrtka nalazi se na raskrižju četiri puteva: 1) može postati globalni brend, što je moguće ali nije lako; 2) može raditi kao "servis" za velike globalne brendove; 3) može raditi za domaće tržište ali cijena rada nesrazmjerna je cijeni usluge koju domaće tržište može podnijeti, i; 4) informatička tvrtka može pokušati raditi za velike državne sustave.

Jedno je sigurno, oni tek dolaze.