Ekskluzivno doznajemo kako je glavni projektant drugog najvećeg projekta nakon Pelješkog mosta, vrijednog 1,8 milijardi kuna – profesor sa Sveučilišta Sjever Božo Soldo, koji je projektirao novi varaždinski autobusni kolodvor, te bio jedan od projekatanata podzemne garaže na Kapucinskom.

Riječ je o trenutno najvećem projektu neke vjetroelektrane u Europi– vjetroparku „Krš-Pađene“ koji se od ljeta prošle godine gradi u blizini Knina. Jučerašnje nedjeljno izdanje Jutarnjeg lista o tom megaprojektu izvjestilo je na naslovnici, a kako navode – na vjetroparku kod Knina trenutno radi 200 zaposlenika koji će na 134 metra visoke stupove postaviti 48 vjetroturbina. U temeljima svake od njih nalazit će se 570 kubika betona, 90 tona armature i nosivog čelika, a vrhovi elipsa nalazit će se na visini od 200 metara. Time će „Krš-Pađene“ postati najveći vjetropark u ovome dijelu Europe, te imati snagu od 142 megavata.

Profesor Soldo, koji je u posljednje vrijeme u lokalnoj javnosti spominjan kao autor idejnog rješenja Kučanske rambe – otkriva nam kako na ovome ogromnom projektu radi od početka prošle godine: „Na glavnome projektu radili smo do kolovoza prošle godine, kako bismo dobili građevinsku dozvolu. Nije to najveći projekt na kojemu sam dosada radio, ali je zasigurno najveća investicija i projekt je prilično složen. Trenutno odlazim u projektantske nadzore nakon što određena faza bude određena“, kaže Soldo i otkriva nam kako nije jedini Varaždinac u toj velikoj ekpi.

"Gdje god postoji klopotec, moguća je elektrana"

Još prije 20 godina je, napominje Soldo – sa svojim studentima razvio model vjetroelektrane kakva bi mogla funkcionirati na „svakom zagorskom bregu gdje postoji klopotec“, a danas su vjetroelektrane jedan od najvećih biznisa u Europi – trenutno „težak“ 26,4 milijarde eura. Razlog je regulativa Europske unije kojom se steklenički plinovi već do 2030. godine namjeravaju smanjiti za 40 posto.  Najveći hrvatski vjetropark gradi grupacija „Lager“ iz Posušja, a u projekt je uložila 900 milijuna kuna vlastitoga kapitala. Ostatak bi se trebao financirati iz kredita HBOR-a, dok se povrat investicije očekuje kroz 9-10 godina. Soldo za kraj napominje kako će sa studentima nastaviti daljnja istraživanja o mogućnostima eksploatacije energije vjetra na području sjeverne Hrvatske.

Ključne riječi: Božo Soldo, vjetroelektrane,

Komentari

29.04.2019. 18:35h Zadnja izmjena: 29.04.2019. 21:29

Foto: Arhiva/Privatna arhiva