Hrvatske željeznice u narednih pet godine na sjeveru Hrvatske investirat će oko 350 milijuna eura, a privatni poduzetnici, industrija i svi oni koji prepoznaju kako je riječ o tranzitu budućnosti već sada ukazuju na ključne poteškoće i predlažu korake koje je potrebno poduzeti.
Kos transporti iz Varaždina, primjerice, namjeravaju graditi logistički centar za integrirani prijevoz, a nisu ni jedini.
- Europa nameće pravila. Cestarine su poskupile 80 posto u Austriji i Njemačkoj. Oni traže da se što više ide na željeznicu, a mi smo spori i tromi. Moramo biti brži. Država bi to trebala pokrenuti i dati više obola integriranom ili intermodalnom transportu. Ja sam konkretno od 15-20 tvrtki dobio pismo namjere. Oni žele da se taj intermodalni transport tj. skladište napravi na ovom području. Gledam koliko kontejnera svakodnevno dolazi u Varaždin. Smatram da bi to trebalo što prije pokreniti i čvršće. 22 godine razmišljam o tome. Prošle su godine, stojimo na mjestu i tapkamo – kaže Boris Kos vlasnik.
Njegova ideja, kao i druge, mogle su se čuti na ovotjednoj konferenciji „Hrvatski sjever: Brze ceste i/ili željeznice“ u produkciji portala eVaraždin, najvećoj takvoj u ovoj regiji.
'Trebaju nam dva terminala, ne više'
Integrirani ili intermodalni prijevoz o kojem se ovdje govori podrazumijeva utovar kontejnera na vagone ili čak cijelih kamiona, kako bi se smanji cestovni i ekološki pritisak, a tu su i brojni drugi pozitivni efekti.
Mnogo iskustva u tome diljem svijeta (60 zemalja, 150 gradova) ima Knauf Insulation iz Novog Marofa, koji je trenutno i sam u investicijskom ciklusu vrijednom čak 120 milijuna eura.
- Ono što mi vidimo u Novom Marofu kao priliku u Hrvatskoj jest da koristimo željeznicu za prihvat sirovina. Jednog dana prihvaćat ćemo i reciklat pa bi tu bila i jedna veća količina onog što bismo uzimali kod nas. To je razlog zašto nam treba jedan industrijski kolosijek, ali također i intermodalni prijevoz za prijevoz proizvoda. A pored ove infrastrukture fali nam i terminal gdje bismo mogli raditi pretovar cijelih kompozicija u kamione ili prikolice koje bi se onda prevozile na veće udaljenosti poput Velike Britanije i smanjio bi se ugljični otisak. Dugo smo bili fokusirani na cestovni prijevoz, ali stvari se mijenjaju i postoji volja. Bitno je da se sve dobro koodinira da ne bi na kraju imali pet intermodalnih terminala nego eventualno dva koliko je potrebno – kazao je član uprave Knauf Insulation Stjepan Mršić na konferenciji.
'Na dosadašnjih 300 milijuna eura, uložit ćemo još oko 350 milijuna'
Predsjednik uprave Hrvatskih željeznica Ivan Kršić precizirao je u što se točno namjerava ulagati.
- Što se tiče sjevera Hrvatske, u zadnjih osam godina uložili smo oko 350 milijuna eura. U planu je u sljedeće četiri do pet godina uložiti još 300-tinjak milijuna eura. Završili smo projekt Zaprešić – Zabok, Krapina – Zabok – Krapina. Dovršili smo i izgradnju pruge od Žabna do Gradeca što je prva pruga koja se izradila u zadnjih 50 godina duga 12 kilometara. Planovi su dalje da nastavimo sa rekonstrukcijom Podravske magistrale. Trenutno je u nabavi projekt od Kloštar do Varaždina i dalje do Čakovca. Od Virovitice do Kloštara je završena rekonstrukcija, a od Pitomače do Kloštra je u tijeku – rekao je Kršić.
'Dva perona u Gospodarskoj zoni Brezje'
U javnosti su posebno odjeknule riječi župana Anđelka Stričaka kako je izmjenama i dopunama prostornog plana Varaždinske županije predviđeno da se u Gospodarskoj zoni Brezje izgrade dva perona.
Investicije u željeznicu sljedećeg desetljeća ujedno se smatraju posljednjim mega javnim investicijama nakon izgradnje autocesta u daljoj prošlosti, te mreže brzih cesta i Pelješkog mosta u novijoj povijesti.
Imena i broj okupljenih na spomenutoj konferenciji u organizaciji portala eVaraždin dokazuju da će Varaždinci i cijeli sjever Hrvatske u tome svakako tražiti svoje mjesto pod suncem.
Komentari