mjesec borbe protiv raka dojke

Varaždinka Jadranka dva je puta oboljela od karcinoma - evo njezine priče o želji za pobjedom

Piše: Mateja Rak

Objavljeno: 13.10.2017. 18:55

Zadnja izmjena: 13.10.2017. 20:15

Foto: Viktor Hranić

Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke. Iako je rak dojke najčešći karcinom kod žena, uvijek mislimo da se to događa drugim ljudima i upozorenja na preventivne preglede ne shvaćamo previše ozbiljno - sve dok se ne dogodi nama. Tada za oboljele prestaje život kakvog su vodili i počinje borba. Jer zdrav čovjek ima tisuću želja, a bolestan samo jednu.

Jednog lijepog sunčanog dana, kako ona to opisuje, život se promijenio i za 53-godišnju Varaždinku Jadranku Vukelić. Sa suzom u očima prisjeća se jedne nedjelje u listopadu 2014. godine kada je slučajno osjetila bol u dojci. S obzirom da je i prije imala i kontrolirala mastopatiju, odnosno dobroćudne promjene u dojci pomislila je kako je i ovog puta to u pitanju. No, kako kaže, cijelo vrijeme pratio ju je osjećaj da nešto nije u redu. I bila je u pravu.

- Drugi dan sam išla na ultrazvuk i doktorica je išla to punktirati iako je mislila da je fibrom i ispostavilo se da je karcinom. Taj šok se ne može opisati. Potpuno si izgubljen, samo slušaš liječnike i slijepo im vjeruješ - govori nam Jadranka i dodaje kako mnoge žene vjeruju da bolna kvržica nije opasna, ali da to nije istina.

Nakon jednog šoka, došao je i drugi...

Još veća otežavajuća okolnost za Jadranku bilo je dvoje djece koja ju neizmjerno trebaju - sina s posebnim potrebama i u vrijeme kada je oboljela, devetogodišnju kćer. Svakodnevne brige postale su obične i bespotrebne za Jadranku koja je do sada prošla 16 kemoterapija i 30 zračenja. Kako kaže, nikad se nije osjećala bolesnom i htjela je da joj djeca sve manje osjete kako s njom tada nije bilo nešto u redu. Nakon uspješne operacije u Zagrebu - uslijedio je novi šok. 

- Prošle godine u kolovozu sam operirala karcinom jajnika i prošla novih šest kemoterpija. Sreća je bila ta što taj karcinom nije bio metastaza nego novonastali pa postoji veća šansa za izlječenje - govori nam Jadranka

Do oboljenja radila je u trgovini i s gorčinom nam govori kako je na bolovanju dobila otkaz. Mir sada pronalazi u molitvi, jogi i provođenju kvalitetnog vremena s djecom. Također, veliku je psihičku podršku dobila i u udruzi Mamaeklub Varaždin za koju tvrdi kako joj je promijenila život nabolje. 

- Moj sin je toliko senzibilan i iako ljudi misle da on ne shvaća što se događa, on još i bolje shvaća i moram biti jaka. Sad vidim kako je život lijep i da sam se prije opterećivala s nepotrebnim stvarima. A život je tako kratak i treba ga živjeti punim plućima - govori nam Jadranka i svim ženama poručuje da se kontroliraju jer ih ne košta ništa - a znači život. 

 

 

 

 

Komentari