VIDEO: Dudek, Regica, Cinober i Presvetli vratili se u Ludbreg

Hrvati su vrijedan narod, ali ?esto nam je teško re?i hvala. No, vi dragi Ludbrežani rekli ste hvala svom sugra?aninu Mladenu Kerstneru, konstatirao je Martin Sagner, poznatiji kao Dudek. Legendarni glumac gostovao je, naime, ju?er u Ludbregu na priredbi pod nazivom Naš dobri Dudek – sje?anje na Mladena Kerstnera. Priredba je uprili?ena u povodu godišnjice ro?enja najpoznatijeg ludbreškog novinara, pisca i režisera Mladena Kerstnera.

Taj je ludbreški pisac najve?e domete postigao u svoja dva djela, od kojih su nastale popularne televizijske serije, Gruntov?ani i Mejaši. U njima je kreirao nezaboravne likove Dudeka, Regice, Cinobera, Presvetlog...

Upravo ti likovi ju?er su ponovo nasmijali Ludbrežane svojim dosjetkama, ali i onom dobro poznatom iskrenom naivnoš?u. No, ovaj put nisu bili ispred malih ekrana, ve? na pozornici ludbreškog Pu?kog otvorenog u?ilišta. Dvorana Pu?kog u?ilišta bila je prepuna, a koliko su Gruntov?ani poznati, govori i ?injenica da su interes za predstavu iskazale sve generacije Ludbrežana, od onih najstarijih, pa do mališana. 

U sklopu programa KUD Gruntovec izveo je predstavu Cinober se ženi, a Kazališna družina Trio V u predstavi Prvi april podsjetila je na Dudeka u danima djetinjstva. Monolog je izveo Aleksandar Horvat, a program je vodila Lidija Novosel i Filip Bajsi?.

Osim Martina Sagnera u Ludbreg je ju?er stigao i Mladen Kerstner mla?i, sin poznatog pisca i režisera, koji je podsjetio na ?injenicu da je njegov otac kajkavsko narje?je uspio podi?i s margina našeg društva.

Mladen Kerstner ro?en je 8.srpnja 1928. godine, bio je istinski poznavatelj podravskog ?ovjeka, a Ludbrežani vole re?i da su problemi koje je prikazivao u Gruntovcu i danas sveprisutni.

''Meni je mileše gladen sedeti pod svojom hruškom, nek se bogactvo sveta imeti'', svakako je jedna od najpoznatijih Kerstnerovih konstatacija koja opisuje njegove Podravce i njihovu ljubav prema rodnom kraju.

Mladen Kerstner umro je 1991. godine u Zagrebu, ali djela koja su ostala iza njega, priznaju Ludbrežani, trajno su ih zadužila.