Autentična zgrada masonskog hrama u Varaždinu odupire se zubu vremena

Do današnjih dana je ostalo malo materijalnih tragova o radu nekadašnje bratovštine varaždinskih slobodnih zidara. No nisu ih zaboravila njihova bra?a, te je 1934. godine  na filmskoj vrpci zabilježeno nekoliko kadrova koji prikazuju jednokatnu zgradu u kojoj je djelovala loža...

Rije? je o dokumentarnom filmu “Varaždin“ kojeg je režirao Drago Chloupek za Školu narodnog zdravlja. Potonju ustanovu osnovao je 1927. godine dr. Andrija Štampar, slobodni zidar i ?lan zagreba?ke lože “Ivan grof Draškovi?“.


Tako?er, za potrebe spomenutog filma kamermanu Aleksandru Gerasimovu, režiser je naložio da dio kadrova s varaždinskog groblja snimi baš u “Peklu“, na mjestu gdje su sahranjeni slobodni zidari.

Jednokatna vila u Vodnikovoj ulici, u kojoj je davnih dana djelovala varaždinska slobodnozidarska loža, odupire se zubu vremena. Danas u njoj živi nekoliko stanara koji brinu o zgradi i dvorištu kojim je okružena. U godinama izme?u dva rata bila je okružena lijepo ure?enim parkom s šetnicom. Neko vrijeme bila je u vlasništvu bivšeg gradona?elnika Dragutina Perka koji je 1928. godine dao urezati svoje inicijale ispred ulaza u zgradu.

Osim Perka, u zgradi bivše slobodnozidarske lože godinama je živjela obitelj uglednog gimnazijskog profesora Augusta Ficea, koji je poslije Drugog svjetskog rata bio i direktor te obrazovne ustanove.



Ostaje da se vidi ho?e li potomci jednog od bra?e varaždinskih slobodnih zidara ponovno „potegnuti“ iz Australije kako bi pronašli skriveno blago i inventar nekadašnje lože. Sonda je krajem osamdesetih godina potajno napravljena u zemljanom podu jedne prizemne zgrade u Zagreba?koj ulici.

Tro?lana ekspedicija tada je identificirala „boltu“ s plitko urezanim znakom i zapo?ela s iskapanjem zemlje. No, navodno je zbog prevelikog rizika njihov diskretan posao naprasno prekinut i pod je ponovno prekriven daskama.

Slobodni zidari u Varaždinu od 18. stolje?a

Austrijski ?asnici, koji su za sedmogodišnjeg rata dospjeli kao pruski zarobljenici u Magdeburg, primljeni su u tamošnju slobodnozidarsku ložu "L’ union parfaite". Medu njima je bio i grof Stjepan Niczky, koji je živio u svojoj ku?i u Varaždinu, gdje je imao i svoju ku?u. Niczky je postao prvim velikim meštrom (Meister vom Stuhl) slobodnozidarske lože, koja je inicijativom pukovnika - grofa Ivana Draškovi?a 1772. godine osnovana u Varaždinu. Loža je prvo nosila ime "L’ union parfaite", o?ito zbog uspomene na Magdeburg. No, po?etkom 1774. godine uzima ime "Libertas".


Nakon što po?etkom 1777. umire grof Stjepan Niczky, velikim meštrom varaždinske lože postaje plemenitaš Pastori. On je ložu vodio do 1779., kada je valjda prestala raditi jer joj iza 1780. nema nigdje ni spomena. Loža "Libertas" nikada nije imala mnogo ?lanova jer se kod njihovog izbora postupalo vrlo strogo i radila na latinskom jeziku.

Nekim varaždinskim slobodnim zidarima to je smetalo i osnovali su novu ložu, u kojoj rasprave vode na njema?kom jeziku. Tako je u Varaždinu 1775. utemeljena nova loža pod imenom "Zu den drei Drachen". Prema istraživanju dr. Rudolfa Horvata, njeni su osniva?i bili grof Ladislav Erdödy, grof Franjo Lovro Draškovi?, grof Karlo Auersperg, zatim Antun pl. Wohlgemuth, varaždinski gra?anin, te Josip Haslinger. Poslije im se pridružuju Antun grof Peja?evi?, Baltazar pl. Bedekovi?, Josip pl. Bužan, Ivan pl. Jankovi?; Filip pl. Wohlgemuth i drugi.


Uz grofove i plemi?e stupili su u ovu njema?ku ložu koja 1776. godine mijenja ime u "Zur Freundschaft" i neki gra?ani, vlastelinski ?inovnici i vlastelinski sluge.

Svi oni bili su me?usobno "bra?a" i dešavalo se da u toj varaždinskoj loži bude grof podre?en svojem službeniku.