Nedavno smo pisali o pripremama i običajima za Božić koji su u varaždinskom kraju bili prisutni od nekada, a dobar dio njih 'živi' i danas. Ovog puta ćemo ukratko objasniti važnost i vrlo interesantnu simboliku kolednog kruha koji se spravljao za Božić u našim krajevima, ali i o nekim drugim tretmanima prema životinjama u božićno vrijeme.
Koledni, obredni kruh nosi simboliku zdravlja i životne snage, a osim ljudi, jela ga je i stoka. Ukrašavan je bio s pet oraha, simbolima 5 Isusovih rana, no vjerovalo se da orasi pomažu kod grlobolje, a davani su i djeci da lakše progovore.
Međutim, uz koledni kruh vežu se i neka zanimljiva narodna vjerovanja, odnosno proricanja vezana za stoku koja je nekad ljudima život značila. Tako se vjerovalo, ako kruh prilikom pečenja napukne, krava će oteliti žensko dok će se u suprotnom oteliti muško.
Također, zanimljiva su i ostala vjerovanja koja se tiču životinja u božićno vrijeme pa se tako primjerice, kokotima davao papar i češnjak da budu jači i ljući te aktivni u skakanju na kokoši što je značilo i više pilića, a vjerovalo se i da na Badnjak životinje u staji razgovaraju razumljivim jezikom.
Danas nam je ova vrsta vjerovanja zasigurno komična, no ako uzmemo u obzir da je nekada veći dio stanovnika, osobito sela, bio nepismen te da su u siromaštvu koje je tada vladalo, stoka i kokoši doslovno značila život u smislu prehranjivanja, onda nam pridavanje velike važnosti domaćim životinjama, čak i na ovaj način proricanja, ima smisla.
Komentari