V. RABUZINOVI DANI

Danas bi se otvarali V. Rabuzinovi dani ali zbog novonastale situacije sele u virtualni svijet

Objavljeno: 27.03.2020. 19:16

Zadnja izmjena: 27.03.2020. 19:19

U Novom Marofu danas bi se otvarali V. Rabuzinovi dani, no zbog novonastale situacije i ova je manifestacija odgođena ali to nas ne priječi prisjetiti se  ovog velikana svjetskog slikarstva.

Internet nam danas omogućuje istraživati i jednim klikom uvesti nas u svijet kakav je Ivan Rabuzin vidio.

Ivan Rabuzin svojim je doprinosom toliko snažno utjecao na suvremenu umjetnost da je njegov stil, toliko različit od stila ostalih naivnih umjetnika 20. stoljeća, dobio i poseban naziv, "peindre a la Rabuzin". On je slikar vječnog proljeća, netaknute   rajske prirode, koristi nježne pastelne boje kojima stvara svoj raj na zemlji.

Rabuzinove slike danas krase zidove  brojnih svjetskih muzeja te  je jedan od rijetkih umjetnika čija je slika  izložena u vatikanskom Museo Vaticano.

Ivan Rabuzin (1921 – 2008)  klasik je svjetske naive i jedan od najpoznatijih lirskih slikara 20. stoljeća. Rođen je 1921. godine u Ključu, pokraj Novog Marofa. Bio je šesto dijete u velikoj obitelji s jedanaestero djece. Godine 1937. seli u Zagreb kako bi izučio stolarski zanat gdje za vrijeme svog naukovanja u  pohađa školu slikanja kod  Koste Angeli Radovanija  gdje otkriva svoju ljubav prema slikanju i umjetnosti.

Svoju prvu samostalnu izložbu održao je 1956. godine, a ulazak na svjetsku pozornicu suvremene umjetnosti omogućila mu je izložba u galeriji Mona Lisa u Parizu 1963. godine. Slijede izložbe u New Yorku, Tokiju, Sao Paolu, Milanu, Amsterdamu, Zurichu, Bratislavi, Oslu, Munchenu, Firenci, Ženevi, Bernu, Hamburgu, Kelnu i mnogim drugim gradovima.

Kako ga svijet sve više prepoznaje javljaju se i mogućnosti apliciranja njegovg rada na razne druge medije pa tako Rabuzin  1976. Godine  započinje  suradnju sa tvrtkom Rosenthal, svjetski poznatim proizvođačem vrhunskog porculana.

 80-tih godina prošlog stoljeća njegov je rad prepoznat i u dalekom Japanu gdje je prema predlošku njegovog rada izrađen kazališni zastor u kazalištu Takarazuka te tapiserija koja krasi zid Muzeja suvremene umjetnosti u Urawi.

 

 

Komentari