Danas se obilježava Nacionalni dan oboljelih od epilepsije

Uz obilježavanje Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije 14. veljače, zajedničkom inicijativom Međunarodnog ureda za epilepsiju (IBE) i Međunarodne lige protiv epilepsije (ILAE) 8. veljače (drugi ponedjeljak u veljači) po drugi put obilježava se i Međunarodni dan epilepsije...

Ovogodišnjom temom „Da, ja mogu! Izdići se iznad stigme i diskriminacije“ cilje je predstaviti postignuća osoba s epilepsijom u savladavanju prepreka ili ostvarivanja uspjeha, unatoč postojećim preprekama.

Epilepsija je povremeni poremećaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu, u pravilu praćen abnormalnostima u elektroencefalogramu. Jedna je od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti. Smatra se da u svijetu više od 60 milijuna ljudi boluje od epilepsije, bolesti koja je još uvijek nedovoljno poznata.

U Europi od ove bolesti boluje šest milijuna ljudi, a svake se godine dijagnosticira 300.000 novih slučajeva. Najveći porast broja oboljelih je u dobi iznad 65. godine života te u ranom djetinjstvu. Najčešći uzroci simptomatskoj epilepsiji su povećan broj ozljeda glave, infekcija mozga i prisutnost drugih neuroloških bolesti.

Liječenje je cjeloživotno i razlikuje se od slučaja do slučaja. U Hrvatskoj od epilepsije boluje 42.000 osoba, od čega 10.000 živi u Zagrebu, dok je od oko 1000 novo oboljelih godišnje, 1/3 mlađa od 18 godina.

Epilepsija remeti sve aspekte života i lako može postati fizička, psihička i socijalna poteškoća pojedincima i njihovim obiteljima. Danas se epilepsija vrlo uspješno kontrolira, a stigma koja ju prati je posljedica neznanja i predrasuda. Kako bi se uklonila stigmatizacija bolesnika s epilepsijom, u svijetu su pokrenute brojne akcije. Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je globalnu kampanju za borbu protiv epilepsije pod nazivom „Izađimo iz sjene“ u suradnji s Međunarodnom ligom za borbu protiv epilepsije i Međunarodnim uredom za epilepsiju.

Kampanja je usmjerena zakonodavcima, zdravstvenim djelatnicima, nevladinim organizacijama i čitavoj javnosti u cilju destigmatizacije epilepsije, podizanja svijesti o toj bolesti i pokretanja različitih obrazovnih programa s ciljem razumijevanja bolesti.

Čimbenici rizika koji za posljedicu imaju epileptični napad: konzumacija alkohola ili opojnih sredstava (toksični uzrok) i neuzimanje terapije, neprospavana noć ili povišena temperatura (najčešće iznad 38⁰C). Važno je napomenuti da se navedeni rizični čimbenici mogu uspješno kontrolirati i tako prevenirati epileptični napad.

Hrvatska udruga za epilepsiju i djelatnici središnjeg hitnog prijama KB „Sveti Duh” izradili su upute pod nazivom „Kako pomoći osobi koja ima epileptički napadaj?”:  

1. Ne dozvolite da vas uhvati panika! Unatoč dramatičnosti velikih napadaja važno je sačuvati prisebnost i učiniti sve da se pomogne osobi koja ima napadaj.
2. Mjerite vrijeme napadaja! Većina napadaja završi za 2-3 minute, a ako se radi o dužem trajanju napadaja uvijek je nužna hitna liječnička intervencija.
3. Spriječite tjelesne ozljede, osobito glave! Najbolje je pod glavu staviti jastuk ili nekakav mekani predmet.
4. Osobu koja ima napadaj postavite u bočni položaj! Radi održavanja prohodnosti dišnih putova.
5. Ne pokušavajte stavljati predmete između zubiju! Pogrešno je i može dovesti do dodatnih ozljeda.
6. Ne pokušavajte napadaj prekinuti sputavanjem mišićnih kontrakcija!
7. Dobro je da su u blizini samo osobe koje pružaju pomoć!
8. Za vrijeme i nakon napadaja neka vaše djelovanje i način govora budu takvi da djeluju umirujuće!
9. Ostanite uz osobu dok se u potpunosti ne oporavi!
10. Nemojte davati osobama lijekove, hranu ili piće dok nisu u potpunosti budni!

Svakako pozovite hitnu medicinsku pomoć ako epileptički napadaj traje dulje od 5 minuta, ako se javi drugi epileptički napadaj neposredno nakon što je prvi završio, ako osoba nakon napadaja ne dolazi k svijesti ili ne diše normalno, ako ne postoje podaci da osoba od ranije boluje od epilepsije, ako do epileptičkog napadaja dođe u vodi, te ako je osoba trudna, ozlijeđena ili boluje od šećerne bolesti.

Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“