Financiranje sporta konstantno je aktualna tema na svim razinama, od nacionalne do razine lokalne samouprave. Iako je Zakon o sportu propisao da su „športske djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku pa je tako financiranje športa od nacionalne važnosti“ znamo da u praksi to ne izgleda uvijek tako.
Počevši od podataka o izdvajanju državnih proračunskih sredstava za financiranje javnih potreba u sportu i uspoređujući postotke s drugim zemljama u okruženju možemo doći do prvih zaključaka.
Godina
|
Državni proračun RH
|
Ukupno izdvajanje za šport iz DP-a RH (MZOS/SDUŠ)
|
Izdvajanja za šport u odnosu na DP (%)
|
2012.
|
130.119.742.063,00
|
191.223.260,00
|
0,15
|
2013.
|
143.397.617.673,00
|
172.742.803,00
|
0,12
|
2014.
|
155.719.300.413,00
|
185.974.898,00
|
0,12
|
2015.
|
144.103.254.697,00
|
190.868.074,00
|
0,13
|
2016.
|
138.836.599.540,00
|
222.214.618,00
|
0,16
|
2017.
|
163.925.950.625,00
|
261.110.765,00
|
0,16
|
Podaci prikupljeni u istraživačkom projektu "Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj s usporednim prikazom financiranja u Europskoj uniji", koji se referiraju na izdvajanja države za javne potrebe u sportu na razini BDP-a, navode da se u Republici Hrvatskoj radi o udjelima od 0,28% do 0,11% (2008. – 2011.), što je znatno niže od udjela u usporedivim zemljama Europe.
Na primjer, Mađarska i Slovenija su na razini od 0,60%, Danska 0,56%, dok je najveći udio u promatranom razdoblju imala Švicarska 3,47%.

Županije u financiranju sporta
Smanjeno izdvajanje za sport na nacinalnom nivou reflektira se i na razinu županija, gradova i općina. Prema financijskim pokazateljima iz županijskih proračuna, prema spomenutom istraživanju, na poziciji Javnih potreba u športu u analiziranom razdoblju (od 2012. do 2015.) pokazuju da se usprkos povećanju ukupnih proračunskih sredstava od 11,15%, prosječni postotak izdvajanja svih županija smanjio za 15,87%. Prosječna izdvajanja za javne potrebe u športu po stanovniku u analiziranom četverogodišnjem razdoblju također su se smanjila za 4,73%.
|
2012.
|
2013.
|
2014.
|
2015.
|
Proračuni ukupno
|
2.902.251.347,00
|
3.147.318.246,00
|
3.121.822.285,00
|
3.226.001.248,00
|
Prosječni proračun po županiji
|
181.390.709,19
|
196.707.390,38
|
195.113.892,81
|
201.625.078,00
|
Županija JPUŠ ukupno
|
38.800.399,00
|
38.606.365,00
|
39.444.680,00
|
38.264.569,00
|
Županija JPUŠ prosjek
|
2.425.024,94
|
2.412.897,81
|
2.465.292,50
|
2.391.535,56
|
Ukupni postotak (žup/JPUŠ) %
|
1,34
|
1,23
|
1,26
|
1,19
|
Prosječni postotak (žup/JPUŠ*) %
|
1,26
|
1,12
|
1,13
|
1,06
|
Ukupan broj stanovnika
|
2.652.092
|
2.638.964
|
2.619.857
|
2.587.123
|
Proračunska sred. po stanovniku
|
1.094,33
|
1.192,63
|
1.191,60
|
1.246,95
|
JPUŠ ukupno po stanovniku
|
14,63
|
14,63
|
15,06
|
14,79
|
JPUŠ prosječno po stanovniku
|
13,95
|
13,55
|
13,68
|
13,29
|
Rasponi izdvajanja iz županijskih proračuna pokazuju veliku heterogenost u udjelu javnih potreba u športu u ukupnim proračunskim sredstvima pojedinih županija; u analiziranom razdoblju kreću se od najmanjeg udjela od 0,19% do najvišeg udjela od 2,27%, odnosno od 2,44 kune godišnje po stanovniku u 2013. godini do najvišeg iznosa od 35,96 kuna po stanovniku godišnje (Istarska županija u 2014. godini).
U Varaždinskoj županiji iznos za sport se kreće oko 800.000,00 kuna s tim da se tom iznosu, u objašnjenju, pridodaju svi iznosi u infrastrukturi koji izravno ili neizravno potpomažu sportke aktivnosti (školske sportske dvorane i sl.).

Gradovi u financiranju sporta
Što se gradova tiče oni su sortirani u četiri kategorije, po broju stanovnika, te su u spomenutom istraživanju dobiveni sljedeći iznosi o izdvajanju za sport.
|
Broj stanovnika
|
|
do 10.000
|
10.001-35.000
|
35.001-75.000
|
više od 75.001
|
Broj stanovnika (prosjek)
|
6.386,49
|
16.482,06
|
50.859,95
|
135.345,92
|
Ukupni proračun (prosjek)
|
28.078.602,65
|
61.330.238,58
|
233.036.014,13
|
649.320.303,83
|
Javne potrebe u športu (prosjek)
|
681.365,24
|
3.029.724,91
|
13.948.596,13
|
35.298.606,08
|
JPUŠ (postotak u prosjeku)
|
2,59
|
4,97
|
5,70
|
5,47
|
JPUŠ (prosjek HRK po stanovniku)
|
106,51
|
187,96
|
259,4
|
245,67
|
Iz prikazanog je vidljivo da gradovi iz prve skupine znatno negativno odskaču u postotku izdvajanja sredstava za javne potrebe u sportu u odnosu na ukupan proračun, odnosno na javne potrebe u športu po stanovniku pa tako oni izdvajaju u prosjeku 2,59%, dok se taj iznos u drugim skupinama kreće od 4,97% do 5,70%.
Grad Varaždin ukupno s dvije pozicije proračuna je prošle godine izdvojio oko 12.000.000,00 kuna za sport, dok je ukupni oko 299.000.000,00, što daje postotak od 4%. Međutim, često se u obrazloženju tom iznosu dodaju i oni za infrastrukturu pa postotak raste.
Kako trenutno većina financija djelovanje za sportskih udruga stiže iz izvora lokalne uprave i samouprave i male razlike značajno utječu na mogući razvoj sporta na tom području.

Porezni status sporta
Područje poreznog status sporta izvan je domata lokalne uprave i samouprave i vjerojatno će se bolje riješiti novim Zakonom o sportu. Tu možemo razlučiti tri područja: porezne olakšice za sportaše, porez na dodanu vrijednost i poreza na dobit.
Sadašnja situacija funkcionira u području nagrada, sportskih stipendija i naknadama sportašima amaterima (1.750,00 kn mjesečno) iako bi i tu moglo biti pomaka, ali u ostalim dijelovima poreznog sustava nije se pokazala poticajna. Poznati iznos za donacije od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini nije do kraja zaživio ilak oje postojala mogućnost da iznimno, svota može biti i veća od 2% prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija.
Međutim, bez obzira na navedene porezne olakšice, praksa je pokazala kako sportske neprofitne organizacije u nedovoljnoj mjeri koriste navedene porezne olakšice, dok gospodarski subjekti nisu dovoljno motivirani za darovanja u sportske svrhe.
Do tog zaključka došli su i priređivači Prijedloga Nacionalnog programa športa 2019. - 2016. što bi moglo značiti da će i tu biti pomaka. Osim, toga to bi onda značilo da se i u lokalnoj upravi i samoupravi izdvajanja i olakšice mogu dovesti na viši i obostrano motivirajući nivo. Puno toga može se definirati i u strategijama razvoja sporta za pojedini grad ili županiju.
Komentari