Jedna razglednica nastala još prije više od 50 godina otkrila nam je i točno mjesto na kojemu se prvotno nalazila skulptura čija je najava navodnog premještanja digla buru u javnosti. Ali na neka pitanja ni danas nemamo konačne odgovore.
Dakle, kao što se jasno može vidjeti s fotografije, skulptura koja je sada kod vile Bedeković, nekoć se nalazila na tada novoj spomen kosturnici - posebnom dijelu varaždinskog groblja na kojemu se premješteni posmrtni ostaci poginulih partizana i žrtava fašizma. Ova je kosturnica izgrađena 1961. godine - i razglednica je nastala negdje ubrzo nakon te godine, što se jasno može naslutiti i iz njezinog crno-bijelog kolorita karakterstičnog za to doba.

Zanimljive činjenice - i pitanja bez odgovora
Autor ove skulpture napravljenoj u maniri tada vladajućeg soc-realizma bio je mladi varaždinski skulptor Radoslav Terstenjak. On je bio još na početku svoje karijere, već imao neke izložbe iza sebe - a možda je manje poznati podatak da je umro mlad, sa svega 28 godina 1950. godine. Premda je skulptura, kako rekosmo, soc-realistička, s hiperboliziranim prikazom borca, ipak jasno prosijava skulptorski talent mladog autora i možemo se samo s tugom pitati kako bi tekla njegova karijera nakon što je tek koju godinu nakon njegove smrti soc-realizam praktički nestao iz umjetnosti bivše Jugoslavije.
I već se tu otvara prvo pitanje - ako je skulptura nastala najkasnije 1950. godine - a partizanska spomen kosturnica 1961. godine, onda je nejasno gdje je ona bila tih barem 11 godina. Nažalost, odgovor na to pitanje nismo mogli dobiti - a nije nemoguće da je već bila na Varaždinskom groblju. Drugo neodgovoreno pitanje jest zašto je i kada ona premještena kod vile Bedeković. Kako nam je izjavio povjesničar i antifašist Milivoj Dretar, o njenom premještanju nema službenih zapisa.
- U toj se vili nalazila komanda grada pa je možda to bio razlog. A Druga osnovna škola se nekad zvala Ratimira Hercega, strijeljanog varaždinskog junaka, skojevca, ali nisam siguran ima li to kakve veze. - priopćio nam je Dretar.

I odmah nas to dovodi i do trećeg pitanja na kojega nemamo konačni odgovor - koga prikazuje ova skulptura? Neki tumače da se radi upravo o Ratimiru Hercegu, dok drugi skulpturu jednostavno nazivaju Ranjenik. Teško je donijeti konačnu odluku, no vjerojatnija je druga opcija. Spomenici konkretnim junacima obično su bile biste i uvijek su imale i natpis. Dretar napominje da su partizani u borbama za Varaždin imali velike gubitke - mnoštvo mrtvih i ranjenih. Iako ni ti podaci nisu sačuvani - što nije rijedak slučaj u partizanskoj historiografiji - prilično se pouzdano zna da su njihovi neprijatelji imali oko 1000 mrtvih i ranjenih vojnika. Teško je i pomisliti da su partizani u teškim borbama za Varaždin imali puno manje žrtava.
Nema povratka na staro mjesto
Svakome tko se imalo razumije umjetnost, jasno je kako klasicistička vila Bedeković nije najbolje mjesto za soc-realističku skulpturu. O tome očito nisu razmišljali oni koji su je izmjestili sa Spomen kosturnice - da bi tamo stavili biste narodnih heroja. Upravo zbog tih bista, skulpturu je nemoguće vratiti na staro mjesto. A s druge strane, njezino novo premještanje - iz svih reakcija javnosti, struke i političara ovih dana - očito nije samo arhitektonsko-umjetničko pitanje. No, mi se nadamo da će se rješenje naći - ono s kojim će biti zadovoljni i antifašisti i stručnjaci.
Komentari