ekskluzivne fotografije

Foto - Kaznionica Lepoglava: 65 posto zatvorenika radi, možda ste kupili i njihov namještaj

Njihov dan počinje ustajanjem u 6 sati ujutro, zatim spremanjem i doručkom te odlaskom na posao u 7:30 sati. Na poslu su do 14:30 sati, u međuvremenu imaju i gablec, a po povratku s posla idu na ručak, nakon kojeg imaju i slobodne aktivnosti...
Objavljeno: 25.02.2024. 08:20

Zadnja izmjena: 25.02.2024. 09:07

Foto: Boris Matijašec / U gornjem lijevom kutu: Upravitelj lepoglavske kaznionice Dražen Posavec

24 sata dnevno, sedam dana tjedno, 365 dana u godini. Toliko vremena na raspolaganju imaju zatvorenici koju zatvorsku kaznu izdržavaju u lepoglavskoj kaznionici. Ipak, manje je poznata činjenica da svoje proizvode izvoze diljem Hrvatske, a postoji mogućnost i da ste, ne znajući, kupili komad namještaja njihove izrade.

Naime, u lepoglavskoj kaznionici u ovom trenutku nalazi se oko 500 muških zatvorenika, od kojih je 400-tinjak u zatvorenom dijelu. Njihov dan počinje ustajanjem u 6 sati ujutro, zatim spremanjem i doručkom te odlaskom na posao u 7:30 sati. Na poslu su do 14:30 sati, u međuvremenu imaju i gablec, a po povratku s posla idu na ručak, nakon kojeg imaju i slobodne aktivnosti. U to vrijeme mogu igrati nogomet, bočanje, košarku, stolni tenis, pikado, a mogu i u teretanu. Također, zatvorenici mogu pohađati i svojevrsnu školu gdje imaju na raspolaganju računala i interaktivni blog. Ipak, zabranjen im je pristup internetu i mobitelu, no imaju televizore. 

Svaki zatvorenik u Lepoglavi ima pravo na rad, a kako pojašnjava upravitelj lepoglavske kaznionice Dražen Posavec, njih 65 posto radno je angažirano. Tako su, između ostalog, tijekom protekle godine izradili 9,7 tisuća stolica, 3 tisuće stalaka za čaše i boce te čak 10 kilometara arhivskih regala za hrvatske sudove. Zaposlenici se mogu baviti i poljoprivredom te su tako u 2023. godini proizveli 373,3 tone žitarica, slame i sijena, zatim 23 tona raznog povrća te preko 71 tonu svinjetine i 2,9 tona janjetine, kao i 350 kilograma meda.

'Uspješni pčelari, svinjogojci...'

Radna angažiranost ne doprinosi samo bržem protoku vremena zatvorenicima, ističe Posavec, već i uspješnijoj reintegraciji u društveni život po izlasku iz zatvorskih zidina. Zaposlenici imaju mogućnost i školovanja unutar sustava, a položeni tečajevi su certificirani te im se upisuju u radnu knjižicu, bez navođenja da su ga položili u kaznionici.

- Najbitnije je da se većina njih školuje i to u suradnji s vanjskim učilištima. To su osposobljavanja za jednostavna zanimanja poput pomoćnog kuhara, pomoćnog konobara, voćara, vinogradara, uzgajivača svinja, zavarivača, operatera računala, keramičara... Školujemo ih za zanimanja koja ovdje mogu raditi. Imamo izuzetno pozitivnih primjera sa zatvorenicima koji su nakon zatvora vrlo uspješni. Znamo za troje-četvero bivših zatvorenika koji se sada uspješno bavi pčelarstvom, a jedan se vrlo uspješno bavi svinjogojstvom. Dobro ih pripremamo tako da se bez problema mogu zaposliti kada izađu odavde - ističe Posavec.

Prvo mjesto u Berlinu

Osim posla, zatvorenici svoje slobodno vrijeme mogu koristiti i za brojne hobije u kojima su također jako uspješni - njihova je ekipa osvojila 6. mjesto na 3. online međunarodnom šahovskom prvenstvu za zatvorenike, a jedan je svojom slikom osvojio i prvo mjesto na međunarodnom umjetničkom natjecanju Berlin Art in Prison. Za zatvorenike su tijekom godina tribine održala i poznata lica poput Stjepana Božića, Roberta Knjaza, Andra Knega, Dina Rađe, Zorana Primorca, Blanke Vlašić i slično.

'Ne znamo kako završavaju'

Ipak, postoje i zatvorenici koji ne žele raditi, a za one koji izađu iz sustava ne vodi se nikakva postpenalna evidencija, odnosno nema egzaktnih podataka koliko se njih kasnije zaposlilo.

- Osobno imam iskustvo da me preko Messengera našao jedan od bivših zatvorenika koji je radio ovdje 12-ak godina. Sad radi u građevini, poslao je slike kako slaže laminat. Nažalost, za veliku većinu zatvorenika koji izađu odavde nemamo uvida kako to završava. Mi smo kaznionica u kojoj je i oko 50 posto povratnika jer sve povratnike u Hrvatskoj upućuju k nama - zaključio je Posavec.

Komentari