Gomila u Jalžabetu, ogroman grobni humak iz 6. stoljeća prije Krista, jedan je od najvrednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture tog tipa u cijeloj Europi.
Ono što se nagađalo, sada su potvrdile analize Instituta za arheologiju, koji na vrijednom arheološkom nalazištu privodi kraju istraživanja, kao i sanaciju dijela grobnog humka koji je popucao tijekom zagrebačkog i petrinjskog potresa.
O tome je župana Anđelka Stričaka, predsjednika Županijske skupštine Varaždinske županije Josipa Križanića i načelnika Općine Jalžbet Rajka Solara izvijestio Saša Kovačević, viši znanstveni suradnik Instituta za arheologiju.
- Pokretni nalazi koji su počeli pristizati iz konzervatorskih radionica govore o iznimnom utjecaju, moći i bogatstvu vladajućeg sloja istočnohalštatske kulture sredinom 6. stoljeća prije Krista. Zanimljivo da je jalžabetski kralj zapravo zadnji u nizu vladara koji su ovdje vladali, jer nakon toga dolazi do kraha i njihova civilizacija potpuno nestaje. Završili smo istraživanja ogromne krepide, popločenog platoa na kojem leži grobna komora, tako da je sada trenutak u kojem će se odlučiti što će se napraviti, hoće li se ići u prezentaciju ovog vrijednog nalazišta ili ne – rekao je Kovačević.
Župan Anđelko Stričak je rekao da Gomilu u Jalžabetu, jedinstveni grobni humak promjera čak 65 metara i visine osam metara, svakako treba prezentirati javnosti.
- Nalazište bi se moralo prezentirati javnosti ne samo zbog povijesne i kulturne vrijednosti, nego i zbog turističkog potencijala. Naravno da činimo sve što je u našoj moći da do toga dođe i vjerujemo da će takva odluka biti i donesena. Zahvaljujemo Institutu za arheologiju, studentima arheologije i svima koji su uključeni u istraživanja, zaštitu i promociju naše iznimne kulturne baštine – rekao je župan Stričak.
Komentari