Nakon završetka Drugog svjetskog rata u Varaždinu je u višegodišnjem zarobljeništvu ostalo dvjestotinjak vojnika poražene njema?ke vojske. Bivše soldate, koji bi uz dosta sre?e izbjegli odmazdu pobjednika, narodna vlast je iskoristila kao besplatnu radnu snagu u tvornicama, na izgradnji privremenog mosta na Dravi, za ispomo? u doma?instvima i drugdje.

Me?u njima, bilo je intelektualaca poput Berlin?anina Herberta Alfreda Piepera (1919. – 2005.), kemijskog tehni?ara i vrsnog poznavatelja prehrambene tehnologije. Njegovo znanje ve? u prvim poslijeratnim godinama dobro je došlo varaždinskom poduze?u Narodno dobro Juraj Ehl i kasnije, prehrambenom gigantu – Podravci.

- Herberta je Hitler u svoja ratna kola upregnuo kao dvadesetogodišnjaka, a zarobljen je negdje u Gr?koj. Po dolasku u Varaždinu je prvo smješten u logor u Me?imurskoj ulici. U njoj je na broju 6 tvornica Kalnik po?ela svoj poslijeratni razvoj, a Herbert je rade?i brzo pokazao da preradu i konzerviranje vo?a i povr?a ima u malom prstu – isti?e Krunoslav Cvetko, te dodaje da je nao?it i vrijedan Nijemac brzo osvojio srce njegove tete Ivke.

- Iako je imao status ratnog zarobljenika, njegova genijalnost bila je neupitna. Poslije rata proizvodnja hrane ima prioritet, a u nacionaliziranoj Ehlovoj tvornici prera?ivalo se vo?e i povr?e. Od 1946. najviše proizvode marmeladu i u tom segmentu proizvodnje se Herbert brzo istaknuo kao tehnolog. Uspio je, izme?u ostalog, u Varaždinu po svojem receptu proizvesti prve žele bombone u Jugoslaviji – podsje?a K.Cvetko.

Nakon što je postao varaždinskim zetom, supružnici Pieper 1950. sele u Koprivnicu, u kojoj je Herbertov potencijal u idu?e dvije godine obilato iskoristila Podravka.

- U Koprivnici su mu ro?ena djeca – Inge i Werner s kojima nakon oproštaja od obitelji u Varaždinu odlaze u Berlin. Nakon toga, prvi put u Jugoslaviju stižu 1955. kao turisti. Treba znati da je Herbert do mirovine nastavio intenzivnu suradnju s Kalnikom i Podravkom kao zaposlenik poznate njema?ke prehrambene tvrtke Kühne – isti?e.

Naime, ugovarao je i nadgledao otkup krastavaca za kiseljenje i njihov izvoz. Podravci i Kalniku je osigurao patent zatvara?e za staklenke u vrijeme kada su ih tvrtke u bivšoj državi mogle tek sanjati.

Izvor: Varaždinski tjednik

Komentari

04.12.2012. 19:57h Zadnja izmjena: 13.01.2016. 08:46

Foto: Zbirka Krunoslav Cvetko