Krunoslav Lukačić na novoj dužnosti u Ministarstvu poljoprivrede

Dužnost zamjenika načelnika u Općini Sračinec, Krunoslav Lukačić volonterski je obavljao punih 12 godina. U tom razdoblju bio je zadužen za niz projekata koje je uspješno provodio, a kao što nam je rekao, u politici ga je uvijek vodila želja za pomoći svojem kraju, svojim sumještanima. I to ne samo u svojoj općine, nego i šire – u Županiji i na području čitavog Sjevera Hrvatske.

Povod ovom razgovoru je nedavno imenovanje posebnim savjetnikom ministrice poljoprivrede Marije Vučković za poslove savjetovanja vezane uz pojednostavljenje procedura korištenja potpora u poljoprivredi i administrativnog rasterećenja i unaprjeđenje sustava kontrole javne nabave kod korisnika.

U javnom životu varaždinskog kraja najviše smo vas upoznali kroz funkciju direktora Agencije za razvoj Varaždinske županije. Možete li se malo vratiti u ta vremena i izdvojiti projekte koje ste realizirali u tom periodu?

U Agenciji za razvoj Varaždinske županije svoj put sam započeo kao zaposlenik na EU projektima 2011. godine. Sa timom odličnih suradnika radio sam na pripremi i provedbi jednih od najvećih projekata (npr. Opremanje mesne industrije PPK Karlovac vrijednosti 21 milijuna kuna, izgradnja sustava odvodnje u Općini Motovun vrijednosti 11 milijuna kuna Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta u općinama i gradovima Varaždinske županije a vrijednosti više od 15 milijuna kuna i dr.), te sam u tom razdoblju stekao veliko iskustvo na razini „od ideje do realizacije“. To je dovelo i do mojeg imenovanja direktorom 2015. godine te je u narednom trogodišnjem razdoblju AZRA pripremila niz značajnih projekata koji su uspješno realizirani i još se danas spominju kao jedni od najuspješnijih (npr. Izgradnja spojnog objekta između Odjela II i Odjela III sa servisnom internom prometnicom i opremanje Službe za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof‘“ vrijednost projekta 51,5 milijuna kuna, energetske obnove javnih ustanova na području Varaždinske županije (škole, bolnice, dom umirovljenika…) vrijednosti više od 200 milijuna kuna ).

Činjenica jest da je AZRA ugašena prošle godine odlukom županijskih vlasti. Što vi mislite o tom potezu i jesu li time dovedeni u pitanje neki budući projekti važni za Varaždinsku županiju?

AZRA je u periodu svog djelovanja bila jedna od najboljih i najvažnijih agencija u čitavoj Hrvatskoj, budući da smo pripremali niz projekata i za klijente izvan naše županije, a svojim iskustvom pomagali smo vrlo korisnim savjetima i na državnoj razini. Međutim, odluka o gašenju takve institucije pravo je svakog vlasnika, pa tako i trenutačne županijske vlasti. Ovom prilikom želim još jednom zahvaliti svim kolegicama i kolegama, suradnicima s kojima smo zajedno doprinijeli razvoju našeg kraja i poboljšanju standarda naših sumještana.

U politiku ste se uključili vrlo rano, i to na lokalnoj razini u vašoj općini. Kako je došlo do toga da uđete u javni život kroz kandidiranje na lokalnim izborima?

Činjenica je da dolazim iz općine Sračinec, ali ono što želim naglasiti je da živim u naselju Svibovec Podravski koje uz naselje Sračinec čini jednu općinu. To je specifična situacija u čitavoj županiji gdje imamo samo dva naselja u općini. Moj angažman započeo je kroz društveni angažman – sportski, vjerski, a na poziv aktualnog načelnika Božidara Novoselca uključio sam se u politički život općine kandidiranjem za zamjenika načelnika 2009. godine. Želja mi je bila da naš Svibovec bude u svemu ravnopravan s drugim dijelom općine, ali i županije. Stekao sam dojam da su moji sumještani zadovoljni mojim angažmanom, što pokazuje i velika podrška koju sam dobivao kroz tri izborna ciklusa. Želim zahvaliti svim mještanima općine, suradnicima i načelniku Božidaru Novoselcu i pročelniku Sandru Miko na dugogodišnjoj podršci i suradnji.

Nedavno ste imenovani posebnim savjetnikom ministrice poljoprivrede Marije Vučković. U čemu ćete savjetovati ministricu i na koji način će se to odnositi na poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i razvoja?

Ministarstvo poljoprivrede kroz svoje programe ima veliki utjecaj na razvoj poljoprivrede ali i jedinica lokalne samouprave, kako u pretpristupnom razdoblju tako i sada tijekom članstva. Tu je poznati program IPARD, gdje se po prvi put moglo prijaviti više općina i gradova sa svojim projektima, ali i pojedini poljoprivrednici su imali mogućnost sufinanciranja svojih projekata. Danas je to program Ruralnog razvoja iz kojeg se financiraju strategije razvoja, komunalna infrastruktura (ceste, vodovod, kanalizacija) te društvena infrastruktura (kulturni centri, vrtići, vatrogasni i društveni domovi, parkovi). Što se poljoprivrednika tiče tu je čitav niz mjera koje se pružaju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji kao i preradi poljoprivrednih proizvoda kao i ruralnom turizmu i drugim djelatnostima vezanim uz obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Možete li nam konkretno opisati čime ćete se baviti s obzirom na vaše dugogodišnje iskustvo kako u izvršnoj vlasti, tako i na provođenju projekata sufinanciranih iz Europskih fondova te poznavanjem konkretnih problema s kojima se susreću poljoprivrednici u Varaždinskoj županiji?

Moja zadaća ili zadatak je da svojim iskustvom u pripremi i provedbi projekata u poljoprivredi te u općinama i gradovima pokušam pojednostaviti procedure s ciljem administrativnog rasterećenja. Cilj je da se projekti počinju prvenstveno vrednovati po kvaliteti, odnosno prema kriteriju povećanja kapaciteta, razvoju proizvodnje i inovativnost, a ne recimo indeksu razvijenosti općine ili grada. To bi na primjeru recimo poljoprivrednika iz Općine Sračinec ili Vidovec (indeks razvijenosti 5) koji se bavi proizvodnjom povrća i želi povećati proizvodnju ima barem iste uvjete kao i onaj koji je u općini sa najmanjom razvijenošću (indeks 1). Naravno da bi se taj indeks kompenzirao s većim postotkom sufinanciranja kako bi se vodilo računa i o manje razvijenim područjima. Isto tako je sa projektima koje provode općine i gradovi. Također tu su i pitanja potpore za okrupnjavanja zemljišta te rješavanje imovinsko pravnih odnosa koji su ponekad i dvostruko veći od cijene samog zemljišta.

S obzirom da se bliže lokalni izbori, recite nam koje su Vam ambicije u tom smjeru, s obzirom na dugogodišnji angažman u izvršnoj vlasti kao i trenutnoj poziciji glasnogovornika kojeg obnašate u HNS-u?

Iako sam fokusiran na rad na EU i nacionalnim natječajima, u političkom smislu smatram da je sazrjelo vrijeme za mlađu generaciju političara koji nisu opterećeni prošlošću, utezima kojekakvih ideologija i kojekakvih podjela. Pripadam toj mlađoj generaciji, s izraženom željom i voljom nastaviti raditi i na tom, javnom i političkom poslu, kako na lokalnoj tako i na regionalnoj razini. Uskoro će biti prilika da o tome progovorim i puno šire i glasnije.