Male bolnice rade kao i velike, neke i više

U manjim bolnicama obavljaju jednostavnije, kraće pretrage, za složenije se pacijenti šalju u KBC-e, a traju i satima

Godinama se ne samo u zdravstvenim kuloarima već i u javnosti povlači priča kako previše jednostavnih medicinskih slučajeva liječnici iz lokalnih, županijskih bolnica šalju u velike medicinske centre, a trebali bi ih sami rješavati. No podaci o broju obavljenih usluga po liječniku u općim bolnicama u Hrvatskoj upozoravaju na "rupe" samo u pojedinim bolnicama i u pojedinim djelatnostima.

Stimulacija rada

Tako je primjerice, u OB-u Vukovar u većem minusu samo oftalmologija, u OB-u Ogulin anesteziologija, a u većini bolnica, u većini medicinskih djelatnosti prosječan rad liječnika vrlo je blizu ili iznad nacionalnog prosjeka.

– Sada imamo konkretne podatke i vrijeme je da skinemo stigmu da se u malim bolnicama ne radi ništa ili malo. Jasno je i to da u prikupljanju i obradi svih podataka ima tehničkih pogrešaka jer se takvo što radilo prvi put. No mislim da se pogreška u podacima može svesti na desetak posto. Sustav ćemo svakako unaprijediti poslije skore kategorizacije bolnica. Moći ćemo, napokon, na temelju podataka tko je koliko operirao, obradio, liječio pacijenata i stimulirati rad – rekao je ministar zdravstva Darko Milinović. Na pitanje da prokomentira radni angažman u "svojoj" bolnici, kaže: – U Općoj bolnici Gospić liječnici obrade 95 posto kazuistike ugovorene s HZZO-om. Jasno da pacijent iz Gospića i županije na operaciju srca ili kralježnice mora u Zagreb ili u Rijeku. Ali zbog onih koji su prigovarali i kritizirali da je mala gospićka bolnica dobila magnet želim istaknuti da je u pet mjeseci obavljeno oko tri tisuće pretraga MR-om, oko 1500 pretraga CT-om te da je bilo pacijenata i iz Zagreba i iz Koprivnice.

Prof. Zdenko Stanec, šef Klinike za plastično-rekonstruktivnu kirurgiju u KB-u Dubrava smatra da podaci dosta dobro prikazuju rad u bolnicama.

– Pogreška može biti od 10 do 15 posto. No za početak je i to dobro jer se do sada mnogo toga svodilo na subjektivni dojam i napokon je učinjen prvi korak da se količina rada po liječniku objektivizira – smatra prof. Stanec.

Što se vidi?

Ako se stanovnici koji gravitiraju Općoj bolnici Karlovac žale na preduga čekanja za radiološke pretrage, vjerojatno nisu u pravu. U toj se bolnici obavi čak 94 posto više radioloških pretraga po liječniku u odnosu na nacionalni prosjek. No ovaj visoki postotak prekoračenja prosjeka može upućivati i na to da karlovačka bolnica ima premalo radiologa koji zbog toga moraju raditi više od najviše norme. Zna se da pacijenti najčešće prigovaraju na liste čekanja za radiološke pretrage, a podaci HZZO-a govore da liječnici u većini županijskih bolnica obave radioloških pretraga iznad nacionalnog prosjeka. Bez obzira na broj liječnika, sigurno je da se u županijskim bolnicama obavljaju jednostavnije radiološke pretrage koje i kraće traju. Složene radiološke pretrage na koje se pacijenti upućuju u velike kliničke medicinske centre često znače i obradu i intervenciju, a traju katkad satima.

Kada će liječnici biti i nagrađivani po učinku?
U radu kliničkih bolnica nema drastičnih razlika. Iako, ortopedi u Vinogradskoj bolnici gotovo su 50 posto ispod nacionalnog prosjeka, oftalmolozi u KB-u Dubrava 35 posto su ispod prosjeka, a pedijatri u KB-u Sveti Duh 50 posto ispod prosjeka. Medicinski je pogon KB-a Merkur zbog višegodišnjih građevinskih radova prepolovljen pa ravnatelj dr. Željko Vidas nije nezadovoljan učinkovitošću. Izdvaja sljedeći problem: – Jedan je liječnik fakturirao 350.000 kuna učinka na mjesec, drugi 20 milijuna kuna, ali oba su, ako su u istom znanstvenom stupnju, primili jednaku plaću. Odnosno, prvi liječnik, unatoč mnogo manjem opsegu rada, imat će veću plaću od drugoga ako ima magisterij ili doktorat, a drugi nema znanstveni stupanj. Kada ćemo liječnike i nagrađivati po učinku?

Agencija VLM

Vlado Kos / CROPIX