Međimurje bez predstavnika u pčelarskom savezu

Piše: evz / VLM

Objavljeno: 22.01.2011. 09:02

Zadnja izmjena: 08.12.2015. 08:07

Foto: multimedia-stock.com

Zbog nesuglasica između dviju udruga pčelara, Međimurje nema svog predstavnika u Hrvatskom pčelarskom savezu! Udruge Agacija i Čmela nisu uspjele pronaći zajednički jezik oko predstavnika u HPS-u, pa sad u tom krovnom tijelu nema nijednog Međimurca.

- Red za kandidiranje predstavnika je na nama, no u Agaciji našeg kandidata ne žele podržati! Treba jasno reći da smo mi uvijek podržavali predstavnika Agacije - rekao je Marijan Barić, predsjednik udruge pčelara Čmela, koji je ujedno i kandidat za predstavnika u HPS-u.

Branko Lipić, predsjednik Agacije, kaže pak da su u toj udruzi njega predložili za predstavnika. - U HPS-u sam dvije godine, a mandat traje četiri godine. Upravni odbor smatra da trebam i dalje zastupati međimurske pčelare, a Barića nikako ne žele podržati. Barić je nekad bio član Agacije i imao je s Upravnom odborom neke nesuglasice zbog kojih ne žele da ih zastupa - kaže B. Lipić.

O kakvim je nesuglasicama riječ, ne želi govoriti, no činjenica je da je prije nekoliko godina skupina pčelara osnovala novu udrugu koju su nazvali Čmela. Jesu li razlog bile svađe u Agaciji ili želja donjomeđimurskih pčelara da na svom području imaju svoju udrugu i da ne putuju u Čakovec na sastanke, nije poznato. Pčelari su zbog nemogućnosti dogovora bili i na razgovoru u županiji, gdje im je savjetovano da sjednu za stol i dogovore se o jednom predstavniku. Lipić kaže da je Barić bio na njihovoj skupštini i tada nije ni spominjao mogućnost da Čmela kandidira svog člana.

- Sad odjednom kažu da kandidiraju Barića - kaže Lipić. S prepirkama je upoznat i HPS, čiji predsjednik Martin Kranjec poručuje da se sami moraju dogovoriti, a da HPS samo potvrđuje izaslanika. - U drugim županijma među udrugama nema takvih problema - “spustio” im je Kranjec. Članovi Čmele požalili su se da kolege iz Agacije povjereniku za katastar paša i pčelinjaka ne javljaju u zakonskom roku kad će na njihovo područje doseliti i iseliti pčele, što je dovelo i do verbalnih sukoba.

- Neke pčele koje se dovoze k nama na pašu nisu zdravstveno pregledane, a ni mi sami nemamo dovoljno paše - kazao je Barić. Seljenje pčela u Hrvatskoj je dopušteno, pa udruge i povjerenici nemaju pravo nekome zabranjivati ispašu, upozorio ih je Kranjec. U Hrvatskoj je, osim toga, iskorišteno svega 30 posto paše, pa je pozvao međimurske pčelare na jedinstvo jer samo tako mogu ostati i opstati na tržištu koje ne trpi takve podjele i prepucavanja.


Agencija VLM




Komentari