Načelnik Ljubešćice: Nismo mi nikakvi lokalni "šerifi", lokalna uprava je na koljenima

Sve?anom sjednicom Op?inskog vije?a, održanom u petak 1. kolovoza u popularno zvanoj "ljubeškoj areni", zapo?ela je proslava Dana Op?ine Ljubeš?ica pod nazivom "Ljubeš?ica u srcu".

Uz saborskog zastupnika i ludbreškog gradona?elnika Dubravka Bili?a te župana Varaždinske županije Predraga Štromara, sjednici su nazo?ili i brojni drugi gradona?elnici, na?elnici te vije?nici i ostali politi?ki dužnosnici s podru?ja županije, što je ljubeškog na?elnika Nenada Horvati?a potaknula da, koriste?i prigodu, nazo?nima skrene pozornost na novi Zakon o regionalnom razvoju koji bi po?etkom sljede?e godine trebao stupiti na snagu.

Zadovoljan sam, ali...

- Naravno da sam zadovoljan s onime što smo napravili u proteklilh godinu dana. Uvijek je lijepo govoriti o lijepim stvarima, ali danas je vrijeme kada moramo re?i da je lokalna uprava na koljenima i da nismo mi nikakvi "lokalni šerifi", kako nas mnogi nazivaju. U tre?em sam mandatu na?elnik i na temelju iskustva mogu re?i kako nikada nikada nije bilo ovako teško - rekao je Horvati?, isti?u?i kao je Op?ina Ljubeš?ica ove godine državi uplatila 1,2 milijuna kuna PDV-a.

Za koga gradimo?

- Pa, za koga mi gradimo dje?je vrti?e? Valjda za mještane i za hrvatsku državu. Kada ih gradimo moramo platiti vodni doprinos koji nije mali, a kada na podru?ju op?ine država gradi ceste onda ona ne treba platiti komunalni doprinos. To je samo nekoliko stvari koje znamo mi koji vidimo jedinice lokalne samouprave.

Naime, kako je istaknuo Horvati?, u proteklih nekoliko mjeseci na podru?ju Op?ine Ljubeš?ica uloženo je oko 5,5 milijuna kuna, a izme?u ostaloga - izgradnjom rotora za koji je ve? raspisan natje?aj, do konca godine ukupno ?e se, naglasio je, uložiti 7,5 milijuna kuna, zbog ?ega su im državni nameti veliko optere?enje.

Komadina okuplja svoje

Bio je to razlog da okupljene ?elnike Gradova, Op?ina i Županije pozove na ve?u suradnju: - Župane Varaždinske županije i saborski zastupni?e, vidite kako se svi drugi okupljaju. Župan Komadina okupio je svoje na?elnike, okupljaju se oto?ka vije?a, druge županije donose deklaracije. Bez obzira na politi?ke razlike, mi moramo za ovaj svoj sjeverozapadni dio Hrvatske stati i zajedno se pokušati izboriti za boljitak svih jedinica lokalne samouprave. Ja vam odgovorno tvrdim da Op?ine sve teže i teže ispunjavaju svoje obveze, koje su svaki dan sve ve?e i ve?e!

Velik razvojni potencijal

Nazo?nima u ljubeškoj dvorani potom se obratio i župan Varaždinske županije Predrag Štromar, koji je istaknuo da Ljubeš?ica ima velik razvojni potencijal te da je upravo spomenuto razlog zašto se u nju ulaže.

- To dokazuju i svi projekti o kojima govorite i sve su to sredstva koja se prikupljaju iz PDV-a, da bi se investirala. Ove godine stvarno veliki iznos ide u Ljubeš?icu, ne zahvaljuju?i hrvatskoj vladi ili županu, nego zahvaljuju?i tome jer tu postoji potencijal i potreba. Tako ?emo raditi i dalje, i Županija ?e uvijek predlagati sve projekte kako bi žitelji Ljubeš?ice i svih ostalih gradova i op?ina imali što kvalitetniji standard - naglasio je Štromar, napomenuvši kako lokalna samouprava nema utjecaj na odre?ene politi?ke odluke.

Suradnja na razini

- Da li ?e porezne stope na dohodak biti 40 posto ili manje i da li ?e Op?ina Ljubeš?ica imati status brdsko-planinskoga prostora, mi na to nemamo utjecaj. Ali možemo napraviti druge velike stvari kako bi pomogli našim mještanima. Puno je gradona?elnika i na?elnika s kojima izuzetno dobro sura?ujem u pripremama za projekte, ali i u pripremama za dovla?enje stranih investitora. Mislim da mi svi skupa, bez obzira na politi?ke opcije, stvarno radimo u jednom smjeru.

Štromar je tako?er istaknuo kako upravo ta suradnja razlog što je u odnosu na lipanj 2013. godine nezaposlenost u Varaždinskoj županiji smanjena za tisu?u ljudi, te najavio projekt aglomeracije vrijedan 500 milijuna kuna koji je kandidaran za sredstva Europske unije, a koji bi u razdoblju od 2016. do 2018. godine trebao angažirati velik broj ljudi, napose posrnule gra?evinare koje je kriza ponajviše pogodila.